2. 7. 2020
U Ogranku Trsat Gradske knjižnice Rijeka u četvrtak 2. 7. u 18 sati u kamišibaj formi pričanja priča na japanski način bit će izvedene priče “Tri čarolije” i “Mišje vjenčanje” koje izvode Relja Dušek i Vera Pfaff iz udruge za promicanje kulture “Kozlići”.
Program je namijenjen za predškolce i mlađe školarce (1.-2. razred OŠ), a prijave su obvezne na mail prijave.programi@gkri.hr.
O pričama:
Mišje vjenčanje
Tradicionalna japanska, tekst: Seishi Horio; ilustracije: Masao Kubo
Teme o kojima priča progovara: vjera u sebe, pohlepa, obitelj.
Ukratko: Riječ je o tradicionalnoj japanskoj priči u kojoj miš želi naći najboljeg muža za svoju kćer. Niti jedan stvor na ovome svijetu nije mu dovoljno dobar pa se uputi na putovanje s kojega će se vratiti s vrlo zanimljivim saznanjima. Što vi mislite, tko je najmoćnije biće na svijetu?
Tri čarolije (Taberareta jamamba)
Tradicionalna japanska, tekst: Miyoko Matsutani; ilustracije: Eigoro Futamata
Teme o kojima priča progovara: povjerenje, lakomost, odrastanje, mudrost, ljudska snaga
Ukratko: Riječ je o tradicionalnoj japanskoj priči Sanmai no fuda ili Tri čarolije u kojoj dječak povjeruje starici koju susretne u šumi te se uputi k njoj na večeru. Ubrzo saznajemo da je starica zapravo prerušena vještica koja dječaka želi pojesti. Uz pomoć starog mudrog svećenika, vještica je savladana.
O kamišibaju:
Kamišibaj je tradicionalno japansko pričanje priča i, u doslovnom prijevodu, znači „predstava od papira“. Kami znači papir, a šibai je predstava. Malo drveno kazalište, zapravo samo prazna drvena kutija s vratima, sadržava u sebi velike ilustracije koje se u zadanom tempu izmjenjuju dok narator priča priču. Kamišibaj je mješavina likovne umjetnosti te književnosti i kazališta. Ilustracije se izmjenjuju ili brzo, ili polagano ili se čak ostave dvije slike jedna pored druge, a sve da bi se postiglo što je više moguće posebnih efekata. Uloga pripovjedača je vrlo bitna te on nije skriven iza paravana (iako se tekst priče zapravo nalazi na pozadini ilustracija) već upravo svojom mimikom lica i glumom pokušava što vjernije dočarati fabulu.
Riječ je o obliku pričanja priča koje potječe iz japanskih budističkih hramova 12. stoljeća gdje su svećenici koristili slike (emakimono) da bi pričali poučne priče.
Prolazila su stoljeća, a kamišibaj se održao kao metoda pričanja priča. Posebnu je popularnost doživio početkom 19. stoljeća kada su posebni kamišibaj pripovjedači (gaito kamišibai) vozili bicikl od sela do sela te pričali priče. Na stražnjem djelu bicikla imali su to malo drveno kazalište pa se u tren oka mogla stvoriti cijela predstava. Da bi najavio svoj dolazak i početak priče, pripovjedač bi lupkao drvenim štapićima (hjošigi). Priča je zapravo služila kao „marketing“ za prodaju slatkiša jer bi samo onaj tko kupi slatkiš, dobio mjesto u prvom redu. Zanimljivo je i to da su priče često bile u nastavcima, baš kao današnje epizode crtića i dramskih serija.
Taj ponovni procvat 1920ih povezan je velikom depresijom jer je nudi način da nezaposlen čovjek zaradi barem malen prihod. Kamišibaj način pričanja počeo je gubiti na popularnosti dolaskom televizije sredinom 19. stoljeća.
Kamišibaj se smatra pretečom mange i anime. On je često nudio suvremene umjetničke stilove, a likovi u pričama imaju one goleme oči prepoznatljive za japanski strip. Iz nekih su se kamišibaj priča stvorili i pravi japanski super heroji, a sve to daleko prije američkih Supermana i Batmana.
O udruzi Kozlići:
Kozlići su rezultat dugogodišnjeg rada osnivača udruge u različitim organizacijama u kulturi te suradnji na brojnim umjetničkim manifestacijama kroz koje se kontinuirano promišljalo o drugačijim i inovativnim projektima za djecu i mlade. Udruga je osnovana s namjenom približavanja sadržajnog kulturnog programa djeci i mladima. Područje djelovanja Kozlića je kultura i umjetnost te demokratska i politička kultura s posebnim naglaskom na promicanje društvene solidarnosti. Osnovni cilj udruge je poticanje kreativnog razvoja djece i mladih, poticanje socijalne jednakosti u društvu kroz različiti kulturno-obrazovni program te stvaranje dodatnog kulturnog programa za djecu i mlade.
Osnivači udruge, Relja Dušek i Vera Pfaff na istraživačkom su putovanju u Japan otkrili jednostavan, a opet upečatljiv način pripovijedanja kroz tradicionalni japansko kamišibaj kazalište. Kozlići su već, s velikim uspjehom, nastupali po školama i vrtićima Zagreba, ali i mnogo šire zahvaljujući sudjelovanju u projektu Ruksak (pun) kulture Ministarstva kulture. Nastupali su na brojnim manifestacijama od kojih se izdvajaju „Noć Andersena“ u Pučkoj knjižnici i čitaonici Daruvar, zatim BESA festival na Visu, „Dječji tjedan“ na Čiovu te su ostvarili zapažene izvedbe na uglednom Ogulinskom festivalu bajki tri godine za redom. Kozlići su redoviti gosti festivala Vox Feminae u Zagrebu za koji se priređuju vlastite kamišibaj priče u ilustraciji akademskih likovnih umjetnika. Godine 2019., primjerice, izradili smo priču „Duga“ Dinka Šimunivića koja je nakon Zagreba putovala u Meksiko na opsežan dvomjesečni međunarodni festival kamišibaj kazališta Nu nutsi kamishibai festival.
Kozlići su prva hrvatska članica uglednog međunarodnog društva IKAJA – The International Kamishibai Association of Japan sa sjedištem u Tokiju. Zahvaljujući tom članstvu, Hrvatska se sad doslovno nalazi na karti svijeta društva IKAJA na njihovim službenim mrežnim stranicama.
Od iznimno važnih projekata udruge svakako treba izdvojiti već ostvarenu suradnju sa Savezom gluhih i nagluhih Grada Zagreba te Hrvatskim društvom tumača i prevoditelja znakovnog jezika gluhih Društvom koja je rezultirala ciklusom kamišibaj priča na znakovnom jeziku.
Kozlići su ponosni partner ERSTE Stiftung.
Aktivnosti udruge podupiru Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb.
Relja Dušek, novinar i predavač. Diplomirao novinarstvo te završio specijalistički studij Diplomacije na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Dugogodišnji novinar i zamjenik urednika u Vjesniku, predavač Školske knjige u programu usmjerenom nastavnicima osnovnih i srednjih škola, režiser priloga obrazovnog programa Hrvatske radio televizije te voditelj i autor dječjih radionica i suradnik programa Ruksak (pun) kulture Ministarstva kulture. Trenutno radi kao novinar i snimatelj novinske agencije Xinhua te portala Balkan insight, te kao izvođač i suradnik u projektima udruge Kozlići.
Vera Pfaff, akademska glazbenica i specijalist struke kulturnog menadžmenta. Surađivala je s brojim kulturnim institucijama u organizaciji događaja (Hrvatska glazbena mladež, Centar kulture Trešnjevka, Narodno sveučilište Dubrava, Zagreb Jazzokrestar), te bila zaposlena kao producent u udruzi Domino (projektni menadžer EU projekta Be SpectATive!, izvršni producent Festivala Perforacije u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku te festivala QNYIA Festival u New Yorku, voditelj programa za djecu i mladež udruge Domino). Trenutno kao stručni suradnik programa Zaklade Znanje na djelu i kao producent udruge KozlićI, te kao izvođač i suradnik u projektima udruge Kozlići i Teatra Poco Loco.
