Dok su djeca zagrijavala bolide i oštrila pijuke na plejkama, stariji su odlučili okrenuti sat unazad. U dnevnom boravku Dječje kuće svoje mjesto pronašli su izvođači izložbe Djetinjstvo iza željezne zavjese Tea Perinčić (PPMHP) i Svetozar Nilović (Peek&Poke) kako bi, zajedno s moderatorom Kristijanom Benićem (GKR), istu predstavili.

Postavljena u izložbenom prostoru Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, Djetinjstvo iza željezne zavjese progovara „o djeci, koja su s jedne strane odrastala u njegovanju kulta ličnosti Josipa Broza Tita, a s druge bila pod utjecajem zapadnoeuropskih i američkih junaka iz stripova, crtanih i igranih filmova.“ Ili, riječima kustosice Tee Perinčić, „sami sebi smo izložbu napravili“ s obzirom na to kako su tematizirali upravo desetljeća svojih odrastanja

Prvi izložbeni nacrti, ipak, ukazuju kako se u središtu zanimanja trebao naći Disney, točnije, njegovi proizvodi iza željezne zavjese. S obzirom na antikomunistički stav Walt Disneya, pred njima se nalazio pregršt istraživačkih pitanja od toga kako su se oni našli u Jugoslaviji, zašto je Sovjetski savez prosijan replikama Mickey Mousea, otkud Rumunjskoj pod Ceaușescuom licenca… Ipak, fokusirajući se na jugoslavenski slučaj, posebnu pažnju dobila je tvornica igračaka Biserka. Otpočevši s produkcijom po završetku Drugog svjetskog rata, Biserka sjaj na imenu dobiva u pedesetima dolaskom novog direktora koji instantno unaprjeđuje proizvodni pogon. Mijenja materijal, ali, još važnije, nabavlja Disney licencu. Kustosica ističe kako je izrazito zanimljiva činjenica što je tvornica dobila posebno napravljene kalupe.

Ipak, ističu kustoski duet, nisu uspjeli isposlovati licencu te su morali redigirati izložbu, šireći ju na djetinjstvo iza željezne zavjese te odrastanje pod utjecajem američkog konzumerizma. Pritom tema nije nezamisliva jer je „Jugoslavija od samih početaka bila tržišno orijentirana“. Pritom Jugoslavija nije usamljena kada je riječ o prodiranju zapadnih brendova u drugoj polovici stoljeća te Nilo ističe kako je u Sovjetskom savezu bila popularna glazba na kostima, ploče snimane na rendgenskim snimkama.

Autor izložbe ističe kako postav ukazuje na činjenicu da nije postojao „svijet izoliranih ljudi“, već kako se i iza željezne zavjese prostiralo tržište. Bilo za Disney proizvode, bilo za Bonelli stripove, Djetinjstvo iza željezne zavjese progovara o prihvaćenim trendovima koji nam mogu biti izuzetno važni za razumijevanje dječjih moda dana. Iako je izložba otvorena 21. listopada, ostat će otvorena sve do 15. svibnja.

Kao svako djetinjstvo: traje vječno, a završi kratkim rezom.