Čovjek koji stoji iza ove, mnogima odvažne tvrdnje, je istraživač Andreas Schleicher, glavno lice PISA-e, famoznog međunarodnog programa za procjenu učenika, koji spada pod nišu OECD-a (organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj).

U svom nedavnom govoru pred parlamentom Ujedinjenog Kraljevstva, Schleicher je izjavio da vjeruje kako smo u procesu četvrte industrijske revolucije koju karakterizira utjecaj tehnologija poput raznih vrsta robota i umjetne inteligencije.

“Rekao bih da će, u četvrtoj industrijskoj revoluciji, umjetnost postati puno važnija od matematike.”

Inače, mnogi će Schleichera okarakterizirati kao vodećeg svjetskog mislioca o edukaciji, pa izjava ima posebnu težinu. On je tu svoju misao elaborirao na sljedeći način: u današnje doba, postoji podjela na tzv. meke i tvrde znanosti.  Pod “mekima” se često misli na znanosti u kojima je i razvoj socijalnih i emocionalnih vještina dok se “tvrdim” znanostima karakteriziraju primjerice matematika, fizika i druge prirodne znanosti. Razvitkom tehnologije postojećim tempom, u budućnosti nam vještine “tvrdih” znanosti neće toliko trebati upravo radi tehnologije koja će sav taj posao raditi za nas (naravno netko će i održavati i razvijati te sustave, ali to više neće biti sofisticirani već klasični majstorski poslovi), a postat će neophodne vještine poput znatiželje, upornosti, vodstva i slično, smatra Schleicher.

Njegovi komentari oko važnosti umjetnosti u obrazovanju uslijedili su uoči zabrinutosti oko sužavanja obrazovnog sustava u Ujedinjenom Kraljevstvu pri čemu su na meti upravo umjetnički predmeti. On smatra da bi to također moglo dovesti do negativnog efekta u vidu opadanja broja umjetničkih karijera, kao i generalno manje spremnosti mladih na izazove budućnosti.

“Moderni svijet ne nagrađuje te za ono što znaš, već za ono što možeš napraviti s onim što znaš!”

Napisala: Lucija Sučić

*Izvor: Tes.com