Pred vama je popis kvalitetnih ljetnih slikovnica s inspirativnim, uzbudljivim i poučnim pričama! Vjerujemo da će se ove slikovnice naći i na vašem obaveznom popisu za čitanje na plaži. Uživajte!

VAL – Suzy Lee

Prijevod: Lara Hobling Matković; ArTresor naklada, Zagreb 2017.g.

Ako nikada niste iskusili ljubav na prvi pogled onda će vam se to dogoditi uzimanjem ove slikovnice u ruke.

Iako je napisana bez ijedne riječi, ona zapravo govori tisuću jezika. Izostajanjem napisanog teksta otvara se prostor mašti i stvaranju svoje priče. Ugljenom nacrtana djevojčica odmah će vam se podvući pod kožu.

Ovo je priča o danu provedenom na plaži. O djevojčici, oceanu i njihovoj nestašnoj igri. Djevojčici pripada lijeva, sigurna strana slikovnice, dok plavom oceanu pripada desna. Kroz zajednički ples i igru likovi pomalo prelaze na suprotne strane.

Odvažna djevojčica odmjerava snage s plavim valom – promatra ga, reži na njega, poskakuje i šprica galebove koji je stopu prate!

Val se podiže i djevojčica bježi na svoju, lijevu stranu štoviše toliko je sigurna u sebe da mu je čak isplazila i jezik.

Val ju uspijeva poklopiti i upravo u tom trenutku spajaju se obe strane slikovnice. Više nema podjele, djevojčica i val sada su prijatelji, sada su jedno. Kada se ocean povukao iza njega ostalo je mnoštvo školjki, pužića, zvjezdica koji su razveselili djevojčicu. Ona s mamom odlazi s plaže i maše svom novom prijatelju do nekog novog susreta. Ova morska poslastica ne samo da oduševljava djecu već i odrasle ostavlja bez daha!

NEODLUČNI KAMELEON – Firuz & Erdo

Prijevod: Andrea Pongrac, Profil Multimedija 2011.g.

Ljeto je bilo pakleno vruće i kameleon nije znao što da radi. Ovi monotoni ljetni bili su toliko dosadni, da je odlučio kako je krajnje vrijeme da uvede neke promjene u svoj život.

Uz mnoge ideje koje su mu padale na pamet kako bi mu bilo zanimljivije, odlučio je otići na ljetovanje. To je bila fantastična ideja i najbolje odluka koju je mogao donijeti.

Dok je razmišljao što će sve raditi na moru, probleme mu je stvarala odluka što odjenuti, tj. koja boja bi mu najbolje pristajala za ljetovanje. Probao je mnoge, zelenu, plavu, žutu, smeđu, ali svakoj je našao neku zamjerku.

Kada je napokon odlučio da će mu ružičasta boja najbolje pristajati na njuškicu su mu pale prve kapi kiše.

Kameleonova neodlučnost je toliko dugo trajala da je ljeto zamijenila jesen, a on je morao odgoditi odlazak na ljetovanje. Uz ovu slikovnici s djecom možete učiti boje, ali razgovarati o odgovornosti i problemu (ne)donošenja odluka.

BALTAZAR MORA SPASITI MORE – Silvija Šesto / ilustracije: Davor Šunk

Laurana d.o.o, Zagreb 2014. g.

Jedne godine vjetar Bura utonuo je u pravi zimski san, a ljudi uz more silno su se zbog toga zabrinuli.  Upravo je taj snažan vjetar bistrio glave, zrak, more i sve što se s vremenom zamuti.

Stiglo je ljeto, a s njime se došuljala i nevolja. Nepoznata zelena alga zamutila je bistro plavo more. Nastala je panika i uzbuna, no nitko nije znao kako odmutiti more.

Profesor Baltazar je pronašao rješenje. Uz pomoć Adrijana i Marjana napravili su specijalni istraživački algostop Baltazarbrod. Baš u trenutku kada su u more spuštali amforu s lijekom, probudio se vjetar Bura i pomogao lijek potjerati na sve četiri strana svijeta. I tako je more bilo spašeno.

Samo se vjetar Bura malo sramio jer je prespavao zelenu nevolju, no profesor Baltazar mu je odmah oprostio i time svima pokazao da prijatelju koji pogriješi uvijek je dobro oprostiti.

LJETO U MODROM KAPUTU – Sunčana Škrinjarić / ilustracije: Mladen Veža

Školska knjiga, Zagrebe 1972.g.

Nove i moderne slikovnice nisu uvijek prvi i najbolji izbor. Ponekad otkrijemo prave bisere skrivene u mračnim kutcima prašnjavih polica.

Upravo takva je i knjiga proze za djecu Ljeto u modrom kaputu tiskana davne 1972. godine.

Ljeto, iz pera Sunčane Škrinjarić,  je u modrom kaputu, a to je boja neba koja je najljepša kada je dan najsunčaniji i najvedriji i kad samo gdjekoji bezazleni oblačić prošeta nebom u potrazi za drugim.

I svi mi volimo upravo takva ljeta – sunčana, topla i puna radosti. Slikar iz priče nagovara Ljeto da priredi izložbu i na njoj svijetu pokaže svu svoju prekrasnu garderobu. I bi tako. Mnogi su uživali u pogledu na kabanice optočene grimizom koje imaju boju zalaska sunca, pepeljaste odore s čipkastim porubima koje dočaravaju umjereno oblačni dan ili one svijetlozelene koje podsjećaju na gorska jezera i lopoče.

Svako dijete koje je došlo na izložbu ispričalo bi neku veselu priču, jer djeci nakon kupanja, kada se odmaraju na suncu, svakojake priče padaju na pamet. Čak se i  Jesen pokušala ušuljati na izložbu, ali slikar je podsjeti da još nije vrijeme njenog dolaska.

Ljeto je uživalo u pažnji i ljubavi koju su mu ljudi pružali. Djeca obožavaju ljeto i priče, a odrasle će ova podsjetiti na djetinjstvo, brčkanja u plićaku i izležavanja na suncu. Uz naslovnu priču Ljeto u modrom kaputu u ovoj knjizi možete pročitati i druge ljetne priče: Priča o raku – pustinjaku, Dupin i morska zvijezda, Radoznala podmornica, no uživat će te i u drugim lijepim pričama koje nude viziju čarobnog i nestašnog djetinjstva.

TOPLO ŠVEDSKO MORE – Robert Mlinarec / ilustracije: Željka Mezić

Semafora, Zagreb 2016.g.

Svako dijete sanja da se jednoga dana uputi na pravu plovidbu brodom. Na daleko i uzbudljivo putovanje koje će pripovijedati svojim unucima. Upravo je to napravio Robert Mlinarec u ovoj slikovnici.

Ispričao nam priču o ratnom švedskom brodu „Vasa“, njegovoj kratkoj plovidbi i potonuću.

Kroz stranice preživjeli pripovijedaju nam svoje verzije ovog opasnog brodoloma. U njihovim pričama otkrivamo samo njima važne pojedinosti koje su vrijedne spomena.

Dok je kralj Gustav II. žalio za stotinama pozlaćenih skulptura, šezedest i četiri topa i tisuću posjećenih hrastova pomno odabranih za gradnju broda, preživjeli prvi časnik broda “Vasa“ Orvar Gillstead unucima je govorio „Da sam ja bio kapetan, ta lađa bi i danas plovila!“.

Priče preživjelih govore o ljubavi, nadanju i opasnom životu moreplovaca.

Od svih vizija koje pratimo kroz slikovnicu, najupečatljivija je ona mornara Jonnasa koji na upite djeca što je radio dok je „Vasa“ tonuo kazao – „Kupao sam se u toplom švedskom moru.“

Dodana vrijednost ove slikovnice leži u činjenici da je Robert Mlinarec napisao priču o stvarnom povijesnom događaju. 1624. godine kralj Gustav II. Adolf dao je izgraditi ratni brod na kojem se radilo punih šest godina, da bi prilikom porinuća plovio samo dvije nautičke milje i onda potonuo. Većina njegovih brončanih topova spašena je u 17. stoljeću, dok je brod uspješno izvađen tek 1961. godine. Na brodu je sačuvano tisuće rukotvorina, oružja, alata, novčića odjeće i čak je šest od deset jedara uspješno izvađeno s dna mora.

P.s. – Ako vas put odvede u Stockholm obavezno posjetite pomorski Muzeja Vasa u kojem možete vidjeti gotovo u cijelosti očuvan brod „Vasa“ o kojem govori slikovnica „Toplo švedsko more“.

WINNIE POD MOREM – Valerie Thomas / ilustracije: Korky Paul

Prijevod: Amira Sadiković i Ulvija Tanović; Šahinpašić, Sarajevo/Zagreb 2011.g.

Winnie spada u onaj tip vještica koje ćete obožavati. Otkačenost i avanturizam njeni su zaštitni znaci. Mačak Wilbur i Winnie upuštaju su mnoge avanture, a sada je vrijeme da odu godišnji odmor.

Otok usred mora, sa zlatnim plažama i kokosovim stablima idealno su mjesto za ljetovanje. Winnie je odmah uskočila u peraje, navukla masku i zaronila. Ona jednostavno obožava roniti.

Mačak Wilbur osjeća se sigurnije na kopnu u hladovini kokosova stabla. Kako bi s mačkom podijelila svoju ljubav prema ronjenju izčarobira magične riječi i utren oka Wilbur postane morski mačak. Wilbur se toliko dobro zabavljao pod vodom da je i Winnie poželjela biti riba. No sebe je ipak pretvorila u hobotnicu s žutim pipcima koji su mogli držati čarobni štapić. Prilikom susreta s morskim lavom, ispadne joj čarobni štapić i potone na dno mora.

Nije joj se svidjela ideja da ostanu pod morem cijeli život i nakon dužeg traženja pronađu čarobni štapić u kovčegu s blagom. Kada su se dokopali obale i odmorili vještica je opet počela sanjariti o odlasku u morske dubine. Ovoga puta to je bilo u žutoj podmornici.

Priče o vještici Winnie prodane su u preko 15 milijuna primjeraka od njezinog prvog izdavanja, pa nije ni čudno da je obožavaju djeca diljem svijeta!

PLASTIČNO MORE – Marina Mezak, Jasminka Salamon / ilustracije: Anita Celić

Novi izrazi, Zagreb 2019.g.

Ljeto je…more se ljeska. Samo nekoliko koraka udaljena od radosne cike kupača u moru se brčka kornjača. Na oklop joj sleti galeba kojemu je kljun zapeo u plastičnoj boci žaleći se da zbog tog problema već danima ništa okusio nije.

Kornjača je sita, ali je muči probava jer se umjesto slasnih meduza najela plastičnih vrećica. Čuli su oni, da tamo negdje daleko postoji otok usred oceana na kojem nema otpada i odlučiše ga pronaći.

Na putu im se pridruži i mala bolesna srdela koju je jato odbacilo. I tako Kornjača, Galeb i Srdela putuju Jadranskim morem u potrazi za otokom koji život znači. Kada su ga napokon pronašli shvatili su da je to otok bez stijena, bez šume i bez trave. Bio je to otok od otpada i plastike, toliko velik da mu se kraja vidjelo nije.

Vraćaju se kući u nadi će ljudi shvatiti što rade i da će jednog dana more ponovo biti čisto.

Već sam naslov slikovnice upozorava na gorući problem zagađenja mora i oceana plastikom. Danas se doslovce u svakoj ribi nalazi određena količina plastika zbog čeka morskom svijetu prijeti potpuna katastrofa i izumiranje čitavih vrsta.

U ovoj priči zajednička nevolja udružila je životinje koji nikada u hranidbenom lancu ne bi mogle biti prijatelji. Plastično more priča je o prijateljstvu, zajedništvu i potiče nas na promišljanje o svijetu u kojem živimo i kakav želimo da bude.

Čitajući djeci ekološke slikovnice i razgovorom o očuvanju mora i okoliša, učimo ih odgovornom ponašanju i njihovoj aktivnoj ulozi u društvu.

HILDIN POVRATAK U KOKOŠINJAC – Pika Vončina

Mala Zvona, Zagreb 2018.g.

Već vrapci na grani znaju da je Hilda najradoznalija kokoš na cijelom svijetu!

Dok ostale kokoši nemaju briga, Hilda želi znati sve – tko živi u savani, što jedu pingvini, kako miriše mora i još stotine pitanja glavom joj se roje.

No najviše od svega Hilda je željela zaplivati u rijeci Limpopo.

Znala je ona da se mnogo odgovori kriju u knjigama, ali jednog utorka odlučila je otići u svijet da na licu mjesta pronađe odgovore na pitanja koja ju more. Kao i tijekom prijašnjih putovanja slala je razglednice u kokošinjac. Jedne zimske noći Hilda se vratila i s njenom pričom sve kokoši otplovile su Gripibaldovim brodom velikim morem. Opasne oluje prijetile su brodu ogromnim valovima, no zbog plavetnog kita koji je progutao brod Hildin gusarski život je brzo završio.

Ova priča povest će vas u daleke krajeve, a iz Hildinih avantura saznat ćete kakve su zime na južnom polu, koliko su veliki pingvini, gdje su nestale bubamare i je li se Hilda okupala u rijeci Limpopo.

BRŽE, MAMA MU! – Jujja Wieslander / ilustracije: Sven Nordquist

Prijevod: Dunja Flegar, Planet Zoe Zagreb 2016.g.

Neki ljetuju na moru, neki uz rijeke, a neki uz jezero baš poput Mame Mu. Ova pametna i vesela krava uživa u ljetnom danu. Dok druge krave drijemaju u hladovini Mama Mu je navukla masku za ronjenje i gurnula glavu po vodu.

Vrana Kraks kao i uvijek ne vjeruje u inovacije i zanimacije svoje prijateljice. Puštanje brodića po jezeru ga ne zanimaju, on želi nešto brže. Dok Mama Mu sjedi na molu i namače noge u vodi, Kraks crta i gradi.

S njegovim izumom sve što je moglo poći, pošlo je po zlu. Mami Mu je bilo žao Kraksa, ali se nada će sutra ipak zajedno ići roniti.

Slikovnice o Mami Mu prevedene su na 30 jezika i njezine nevjerojatne pustolovine obožavaju djeca diljem svijeta. Empatija kojim zrači Mama Mu ugrijat će srca i onih najotpornijih, poput Kraksa. Ova znatiželjna kravicu djecu će inspirirati i dati im podstrek da iskušaju nove stvari i prilike.

KAKO JE KORNJAČA IŠLA NA LJETOVANJE – Željka Horvat Vukelja / ilustracije: Dubravka Kolanović

Mozaik knjiga, Zagreb 2001.g.

Kornjača je odlučila otići na ljetovanje i to baš na more. Čula je ona mnoge lijepe priče i tome mjestu, pa je krenula na put.

Hodala je danima, tjednima uporno i strpljivo, a bivalo je sve toplije. Prvo more na koje je naišla bilo je žute boje. Prekrasno polje zreloga žita gdje ju miš pozove da ostane i bude njegov gost. Kornjača zahvali na pozivi i krene dalje.

Kako je išla polako tako se vrijeme mijenjalo i stigla je već jesen. Jež ju upozori da treba spremati zimnicu, a ne ići na ljetovanje. To je zabrinulo kornjaču, no kako je stvarno željela vidjeti more nastavila je putovati. Na moru ju dočeka jak vjetar, hladnoća i veliki valovi. Silno se razočarala morem i krenula je kući.

Kod jazavca je prespavala zimu, a tijekom ljeta je stigla u svoj kraj. Kakvo more, kakvo ljetovanje? Kud kuće je najljepše – zaključila je kornjača na kraju putovanja!