Automobili sviraju simfoniju, ali za nju nećeš čuti u kazalištu. Ili jako kulturnom Beču.
Zatvorite oči, naćulite uši i poslušajte…
Svaki grad je jedan veliki orkestar sastavljen od mnoštva instrumenata. Svaki grad ima svoje omiljene pjesme ili skladbe. Neke od njih najčešće voli svirati ujutro kada žurite u školu, a odrasli jure na posao. Ima i skladbi koje su namijenjene za noćne sate kad su samo rijetki budni i slušaju. One znaju zvučati posebno lijepo i nježno. Najveselije su možda ipak one koje se izvode rano, rano ujutro, tik prije nego se sve probudi, kada ptice pjevaju svoje virtuozne solo dionice stvarajući zvučnu kulisu koja se veseli novom danu koji je pred nama.
Gradovi imaju i skladbe namijenjene za izvođenje na raznim lokacijama. Poslušajte samo zvuk školskog dvorišta za vrijeme velike pauze ili zvuk velikih brodova s kojih dizalice skidaju i na njih stavljavaju kontejnere.
Na prvi pogled, ili bolje rečeno na prvi sluh, svi gradovi mogu zvučati slično, ali ako malo pažljivije osluhnete, ubrzo ćete shvatiti da svaki grad ima svoje prepoznatljive instrumente.
Naš grad ima puno intrumenata po kojima biste ga mogli prepoznati. Kiša koja često pada ujesen zvuči kao orkestar sastavljen od puno marimbi i ksilofona. Ako pada jako, uz grmljavinu, orkestru se pridružuju timpani, doboš i pokoja činela.
Bura je skroz druga priča. Ona je odlučan solist koji bez straha juri kroz gradske pejzaže skladajući glasnu i uzbudljivu glazbu. Koncert za buru, zgrade i stupove ulične rasvjete zvuči potpuno različito od koncerta za buru i drveće u parku ili npr. koncerta za buru, more i jarbole jedrilica. Bura zvuči poput flaute kad se probija kroz uske prolaze i pukotine, a kad je na otvorenom onda je poput velike limene glazbe s trubama, trombonima i rogovima.
Evo vam jedna vježba u kojoj ćete trenirati svoju maštu. Probajte se prisjetiti raznih zvukova grada, u raznim situacijama. Napišite ih na papir s jedne strane, a s druge strane napravite popis glazbenih instrumenata. Sada probajte svaki od tih zvukova povezati s jednim instrumentom iz filharmonijskog orkestra. Ako ne znate kako svaki od tih intrumenata zvuči, ovo je dobra prilika da naučite.
Potražite pomoć Googlea. Simfonijski orkesar iz Dallasa ima dobru web stranicu napravljenu baš za djecu na kojoj možete naći opis i poslušati kako zvuči bilo koji instrument u orkestru. Jednom kad budete u stanju razlikovati violinu od viole, violončela, kontrabasa ili harfe bit će vam lakše povezati te zvukove sa zvukovima grada.
Glazbenih instrumenata ima puno, podijeljeni su u razne grupe poput: drvenih i limenih puhačih instrumenata, udaraljka, žičanih instrumenata, elektronskih instrumenata, itd…
Glazbala se koriste na način da zvukove koje proizvode ljudi namjerno poslože prema nekom vremenskom i prostornom planu, a to što onda dobijemo zovemo glazba.
Glazba ima tri osnovna elementa: ton (on određuje melodiju i harmoniju), ritam (on određuje kako se tonovi organiziraju u vremenu, izmjenjuju li se brzo ili sporo, kada se koji ton naglašava i sl.) i dinamiku (ona određuje glasnoću pojedinih tonova ili fraza).
Povijest glazbe stara je kao i povijest civilizacije. Ljudi su oduvijek imali potrebu stvarati glazbu, bilo da su to radili oponašajući zvukove iz prirode ili su stvarali kompleksna pravila po kojima su skladali glazbena djela.
Glazba se može stvarati s namjerom, a može nastati i slučajno. Ako slušamo zvukove grada kao glazbeno djelo, jasno je da je to glazba koja uglavnom nastaje slučajno. Ipak, bez obzira na odsutnost skladatelja, ona je spontana i često podjednako zanimljiva i lijepa kao i “prava” glazba.
Bez obzira živite li u gradu ili ste možda na selu, bliže prirodi, sjetite se da je ponekad fora zatvoriti oči i pažljivo slušati što se sve zbiva oko vas u svijetu zvuka i tišine. Tko zna, možda vas baš to inspirira da zaronite ozbiljnije i dublje u ljepote glazbene umjetnosti.
Zoran Medved. Tip od Zvuka.
