Već smo najavili „samo dobre dječje stripove“:.. A sada ćemo malo podrobnije o jednom takvom serijalu jer naš stručnjak za stripove već ih je dobio u ruke.
Odrasli stalno gunđaju kako djeca i mladi nazaduju, naglašava se kako ne čitaju u dovoljnoj mjeri i da su im stripovi nepoznanica, a ima onih koji tvrde da su čitatelji stripova izumrla vrsta.
No, u dječjim časopisima (Prvi izbor; Radost; Smib; Modra lasta) stripovi su stalno prisutni i rado čitani (čemu stalno svjedočim kao knjižničar). Bogata ponuda stripova u časopisima čini da se razvija pozitivan odnos prema devetoj umjetnosti kod djece. Naravno, ujedno se razvija i ljubav prema čitanju uopće. Djeci i mladima stripovi nisu mrska literatura , makar su im na raspolaganju silne tehnološke naprave, ipak čitaju na papiru.
Pozitivni komentari uslijedili su nakon što je Marko Šunjić, vlasnik izdavačke kuće Fibra, najavio novu ediciju stripova Nika pod etiketom „samo dobri dječji stripovi“. Zašto Nika? Iz jednostavnoga razloga – Šunjićeva kći Nika odlučuje koji bi stripovi trebali biti dostupni djeci i mladima. Šunjić je, znači, uspio usaditi kćeri ljubav prema stripovima.
Novu ediciju otvara serijal Hilda kojega je posve osmislio Luke Pearson (1987.), relativno mlad autor koji se, unatoč nevelikom broju godina, dokazao kao sjajan autor koji umije ispričati i nacrtati kvalitetnu priču za zahtjevnu publiku. Da, djeca i mladi zahtjevna su publika, ali u pozitivnom smislu – ne može im se bilo što podvaliti kao kvalitetno, brzo pročitaju loša i osrednja ostvarenja. Napisati priču za djecu i mlade koja će toj ciljanoj skupini biti dobro pravo je umijeće, ne može bilo tko stvarati dječju književnost.
Dosad je objavljeno pet knjiga o djevojčici Hildi i sve su odjednom dostupne na hrvatskome jeziku. Naravno, neće stati na brojci pet jer, Pearsonova peta priča (Hilda i kamena šuma) o znatiželjnoj i živahnoj djevojčici ima otvoreni kraj.
Dobro, vrijeme je da se zapitamo tko je uopće ta Hilda? Hilda je djevojčica koja živi usred šume s brižnom, odgovornom majkom (odrasli čitatelji sigurno će primijetiti kako u kući nedostaje lik oca). Hilda ima vjernoga ljubimca, psa Granka koji ju prati u njezinim avanturama. Okružuju ju fantastična stvorenja (trolovi, patuljci, divovi…) o kojima Hilda rado čita knjige, ali ih i izravno upoznaje.
Nezgode
Nije posve sve u skladu, dogode se poveći sukobi između Hilde i drugih stvorenja. Već u drugoj priči (Hilda i ponoćni div) Hilda će morati s majkom prisilno napustiti voljenu kućicu i okolinu u kojoj je donedavno vladala idila te se preseliti u gradić Trolberg, što majku neće nimalo oduševiti…
Pearson poprilično predočava emocionalni odnos majke i kćeri. Hilda je dobronamjerno stvorenje, razigrana i katkad odveć nemirna, a to majci ne odgovara uvijek, boji se za njezinu sigurnost, tim više jer samo nju ima. Majka je strpljiva i skroz posvećena svojoj kćeri, više je samotni tip i nije pretjerano druželjubiva. Kako Hilda raste i ima potrebu za samostalnim istraživanjem svijeta, tako dolazi do Hildinoga kontriranja majci i majčinih prijekora što se pretvore u kaznu.
Katkad pitanje međusobnoga povjerenja bude dovedeno u pitanje zbog nesuglasica, no ti nesporazumi budu kratkoga vijeka jer su obje, i Hilda i njezina majka, razumne osobe kojima nije životna namjera stvarati svađe…
Domišljata Hilda, koja uvijek nastoji dokučiti rješenje koje će svima odgovarati, sigurno će oduševiti djecu i mlade. Mada vjerojatno još nisu pročitali književne klasike koji, kako se kaže, učine čitatelje plemenitima, djeca i mladi umiju prepoznati kvalitetno štivo. Serijal Hilda maštovita je priča u kojoj se ujedno govori o prijateljstvu i požrtvovnosti te neizostavnom sukobu dobra i zla. Prigodne ideje čine serijal Hilda, no nije da Pearson pametuje. Doduše, Pearson pruža određene pouke, ali pritom nije nametljiv.
Pomoću Hilde nastat će novi stripoljupci na ovim prostorima, prvoklasan je to odabir za one koji žele čitati stripove, odličan početak nove biblioteke posvećene djeci i mladima. Ako su dobri stripovi u većoj mjeri dostupni i ako imaju što veći izbor za čitanje, ujedno je i znatno veća šansa da će djeca i mladi radije čitati stripove.
Serijal Hilda umanjit će uobičajene pritužbe o manjku dječjih stripova u knjižnicama i knjižarama. Nimalo ne sumnjam da će djeca i mladi rado čitati Pearsonov serijal Hilda i pritom uživati te da će ih upravo taj serijal potaknuti na čitanje nekih drugih stripova.
