Književnica za djecu Jasminka Petrović: Vjerujem da naša budućnost ovisi o kulturi za djecu

Ona je superheroina u književnosti za djecu, upoznajte Jasminku Petrović!

Pisac za djecu, duboko u to vjerujem, prvo bi trebao zadovoljavati onaj kriterij za djecu, a tek onda to da je pisac. Jer biti netko za djecu važnije je od svih spisateljskih vještina, od svakog zapleta i svakog naslova.

To znači razmišljati kao dijete, a istovremeno biti odrastao čovjek koji voli djecu, vjeruje im i pažljivo sluša njihove misli. On ne zaboravlja na djecu ni u trenutcima kada mu je i samome teško jer jako dobro zna da priča izbavlja, tješi i zabavlja.

Jasminka Petrović je književnica za djecu i to je njezin poziv, misija i snaga. S velikim veseljem, sve vas koji još niste čuli za nju, želim upoznati s najvoljenijom književnicom za djecu u Srbiji. Književnicom koja je i usred karantene uspjela djecu izbaviti od dosade i uvesti u svoj raspričani svemir.

„Rad s djecom i za djecu nije zanimanje već misija“

Jasminka Petrović napisala je preko trideset knjiga za djecu i mlade, a mnoge od njih prevedene su na razne jezike. Na hrvatskom jeziku možemo čitati njezine knjige Škola, Bonton, Seks za početnike te slikovnice Jere i oblaci i Matija i more.

Po njezinoj knjizi O dugmetu i sreći snimljen je film Zlogonje, a po romanu Leto kada sam naučila da letim prošlog je ljeta sniman film na Hvaru i u Beogradu i trenutno je u montaži. Jasminkine su se priče uprizorile u mnogim kazalištima, a za neke od njih dobila je i prestižne nagrade za dječju književnost.

Jasminka je česta i draga gošća u knjižnicama i školama diljem Srbije, ali i u hrvatskim knjižnicama i na festivalima. Velika je ljubiteljica festivala Ovca u kutiji koji promovira važnost i ljepotu slikovnica i okuplja djecu, međunarodne autore slikovnica, knjižničare, stručnjake iz područja književnosti za djecu, izdavače i druge ljubitelje slikovnice. Nekoliko je puta sa svojom kćeri, Anom Petrović, sjajnom ilustratoricom, gostovala na festivalu i družila se s malih čitateljima.

Verujem da od kulture za decu, zavisi budućnost svih nas. Ako deci ponudimo kulturu govora, vizuelne komunikacije, stanovanja, ekološkog življenja, ako ih naučimo kreativnom i kritičkom promišljanju svi ćemo biti spokojniji i srećniji.
Računica je vrlo jednostavna – sve što je veći ulog, veća je i dobit. A šta je prvi korak? – slikovnica. Po meni, rad sa decom i za decu nikako ne može biti zanimanje. To je misija, ističe Jasminka.

Direktan kontakt s piscem može biti okidač da dijete zavoli knjige

O čitateljskim navikama djece u Srbiji Jasminka kaže kako je velika šansa da će ona djeca koja zavole slikovnice od malih nogu, ljubav prema knjigama razvijati i kasnije.

Kao neke od razloga zašto djeca ne čitaju navodi izazove 21. stoljeća kao što su ubrzani način života, digitalne uređaje, društvene mreže, pad kvalitete obrazovanja, sve veće sociološke razlike i svakako, manjak slobodnog vremena.

Užurbanost i prevelika doza dnevnih informacija, smanjila nam je pažnju i koncentraciju. Postali smo površni, odsutni i manje osjetljivi na okolinu, tvrdi Jasminka koja kaže kako se to ne događa samo djeci već i odraslima:

Zato mislim da nije fer grditi školarce što ne čitaju, bolje da zavrnemo rukave i sebe upitamo: „Šta ja mogu uraditi kako bi deca/učenici/čitaoci zavoleli knjige? O ovoj temi se diskutuje širom sveta. Pronalaze se razni načini… Neka istraživanja kažu da se deca i mladi mogu lakše zainteresovati za knjige po kojima su snimljeni filmovi ili serije. Drugi savetuju da se mladi čitaoci podstaknu na pokretanje književnog kluba, časopisa, bloga… Treći predlažu da roditelji i deca čitaju naglas – svako po jedno poglavlje.

Iako u Srbiji trenutno ne postoji nacionalni plan promocije čitanja među djecom, tvrdi kako tu ulogu sada vrše entuzijasti, knjižničari, učitelji koji u okviru nastave, ali i kroz različite projekte, programe, festivale i promocije kod djece razvijaju ljubav prema čitanju. Jasminka smatra kako je posebno važno umrežavanje istomišljenika u ovom području, u regiji, ali i šire.

Upravo razmjena iskustava daje snagu i nadu, tvrdi Jasminka koja smatra kako je velika odgovornost u promociji čitanja upravo na piscima za djecu i mlade:

Oni često prelaze i po stotinu kilometara kako bi razgovarali sa čitaocima o svojim knjigama. Direktan kontakt sa piscem može biti dobar okidač da se neki mališani zainteresuju za pisanu reč. Imala sam prilike da upoznam Armina Pongsa, nemačkog psihologa i sociologa, koji je bio univerzitetski profesor i naučni radnik. Godine 2008. počinje da piše knjige za najmlađe i obilazi vrtiće i škole širom Nemačke, Austrije i Švajcarske.
Naprosto, Armin Pongs je svoje teorijsko znanje pretočio u svakodnevne književne susrete sa decom, smatrajući da se tako najdelotvornije širi kultura čitanja.

Uz svoje male čitatelje i za vrijeme karantene

Promocije knjiga, pričaonice i sva druženja s djecom uživo, s objavom prvog lockdowna odjednom su pala u vodu. Jasminka se prisjeća kako je istog trenutka zamislila djecu u zatvorenoj prostoriji koja ne znaju što će sa sobom.

Taj osjećaj odgovornosti i ljubavi prema djeci stvorio je jedinstveni online serijal Čitanjac Igranjac koji su djeca, njihovi roditelji i učitelji, s velikom radošću prihvatili. Riječ je o formatu koji podsjeća na neka divna vremena dječjeg TV programa u kojem su djeca zaista i sudjelovala, svojim radovima i željama.

Pozvala sam moju sestru Bojanu Lukić, vizuelnu umetnicu, koja već godinama vodi kreativne radionice za najmlađe. Ideja je bila da ja čitam delove iz svojih knjiga (to mi je bilo najlakše zbog autorskih prava), a Bojana da smišlja odgovarajuće kreativne zadatke. Treći član tima je moj suprug, koji se profesionalno bavio audio-video produkcijom te nam je pomagao u realizaciji ovog serijala.
Pridružili su nam se i drugi ukućani i brojni prijatelji. Njihovo učešće u desetominutnim filmovima donelo je dodatno osveženje. Bojana je predložila da za 23. epizodu „Čitanjac… Igranjac…“ pozovemo autore projekta Segni mossi iz Italije. Njihova specijalnost jeste povezivanje plesa i crtanja na kreativan i dinamičan način. Simona Lobefaro i Alessandro Lumare rado su se odazvali našem pozivu. Brzo i lako smo se razumeli, i kroz par dana, poslali su nam svoj materijal koji smo uklopili u naš video, objašnjava Jasminka.

Zavirite u Jasminkin serijal Čitanjac Igranjac:

Kad su započeli s Čitanjcem Igranjcem, nisu si postavili nikakva ograničenja ni ciljeve. Skočili su more i zaplivali, kaže Jasminka te objašnjava da se sve odvijalo prilično stihijski i po intuiciji.

Primijetili su da je za uspješnu epizodu važno imati kratke rezove i zanimljiv sadržaj. Epizode su dogovarali u hodu, od danas do sutra, a svakodnevno su im stizali dječji radovi i poruke zadovoljnih učitelja i roditelja. To ih je motiviralo na rad za vrijeme trajanja izolacije.

Jasminka djecu upoznaje s Pipi Dugom Čarapom

Pipi Duga Čarapa ove godine slavi svoj 75. rođendan, a iako su diljem svijeta planirane proslave, zbog pandemije su prebačene na online izdanja. Nakon sjajno odrađenog posla za vrijeme prvog zatvaranja, Jasminka i njezin mali, ali moćni kreativni tim, dobili su poziv od Ambasade Švedske u Beogradu da naprave serijal o pjegavoj junakinji Pipi.

Priznajem, bila sam oduševljena ovim zadatkom, jer sam prepoznala dobru priliku da se odužim omiljenoj junakinji iz detinjstva i njenoj autorki Astrid Lindgren.
Na spisak sam stavila sedam, osam gostiju koji bi iz različitih uglova pričali o Pipi, međutim, spisak je počeo munjevito da raste. Sve u svemu, uz podršku dragih prijatelja i saradnika napravili smo devet epizoda od po dvadeset minuta, sa različitim temama – Pipi i životinje, Pipi i prijateljstvo, Pipi i dečja prva… Deseta se epizoda sastoji od pristiglih dečjih radova na određene kreativne zadatke, priča Jasminka.

Pipi je na ovom projektu okupila preko 50 sudionika iz cijele regije te iz Švedske. O svom odnosu s Pipi govorili su učitelji, sveučilišni profesori, ilustratori, pisci, umjetnici, knjižničari, književni kritičari, urednici, a najzanimljivija su dakako bila djeca.

U devetoj epizodi, na iznenađenje svih nas pratitelja, pojavila se i švedska glumica Inger Nilson koja je, kao djevojčica, utjelovila lik Pipi na filmu. Pričala je o svojim sjećanjima na autoricu Astrid Lindgren.

Između brojnih poruka koje smo dobili od gledatelja, izdvajam ovu: „Moja ćerka Kristina, kao prvu knjigu za samostalno čitanje, odabrala je baš Pipi, i to zahvaljujući vašem serijalu“.
Mislim da se ova poruka dobro uklapa u misiju Astrid Lindgren: „Ako pomognem jednom detetu, pomogla sam celom svetu“, zaključuje Jasminka.

Zavirite u Jasminkin serijal o Pipi Dugoj Čarapi: