Ogromno polje digitalnog stvaralaštva uz AR postaje gotovo neograničeno – zgrada može dobiti ruho iz budućnosti, ulice mogu postati steampunk avantura, a mama može postati tata. Mama tata? Ha?! Brickzine je zabrijao. 😉

Augmented Reality (obično skraćeno kao AR), što bi prevedeno na hrvatski bilo “proširena stvarnost”, tehnički rečeno iskustvo je stvarnoga svijeta pojačano digitalnim informacijama i sadržajima stvorenima pomoću računala.

Osnovna primjena proširene stvarnosti svodi se na prikaz tekstualnih informacija o okolini (npr. usmjeriš mobitel prema nekoj ulici, a na ekranu ti se pojave podaci o kafićima koji se u njoj nalaze i sl.), no posljednjih godinu dana sve populanija postaje upotreba proširene stvarnost za prikaz 3D modela i 3D animacija. Pritom se u većini slučajeva koriste pametni telefoni, no trenutačno se razvijaju i nove tehnologije poput AR naočala.

Najvažnije je da proširena stvarnost ima široko područje primjene – od računalnih igara do industrije, arhitekture, sporta. Popularnost ove tehnologije porasla je uz igru Pokemon GO (tko se  sjeća ludila u ljeto 2016.?) i uz korištenje efekata na fotografijama i video snimkama (lažni nos i brkovi, zečje uši… koristimo, a ni ne znamo da je AR tehnologija), no njezin potencijal dolazi do izražaja tek kad se odmaknemo od pomodnih upotreba.

Super primjene AR-a

Veliki potencijal primjene proširene stvarnosti leži u područjima gdje postoje digitalni sadržaji (3D modeli ili animacije) koje je potrebno smjestiti u fizički prostor – uređenje interijera i arhitektura su savršeni primjeri.

IKEA koristi tehnologiju proširene stvarnosti u svojoj mobilnoj aplikaciji ne bi li kupicma omogućila da vide kako će IKEA namještaj izgledati u njihovom stanu prije nego što ga kupe. Postoje brojne mobilne aplikacije koje proširenu stvarnost koriste za mjerenje prostora, npr. AR Ruler ili AirMeasure. 

Umjetnici širom sviieta koriste proširenu stvarnost kako bi “udahnuli život” svojim uradcima, pa tako nastaju predivne kombinacije klasičnog umjetničkog izražavanja i novih tehnologija. U San Franciscu je održan i Festival nemogućeg (Festival of the Impossible) okupivši najveće svjetske umjetnike koji su AR-om oživjeli svoje kipove, slike, fotografije…  

U dalekoistočnim zemljama poput Japana izrazito je popularna igra HADO koja pomoću proširene stvarnosti kombinira igru u digitalnom svijetu s igrom u stvarnosti: HADO se također može svrstati u pomodne pojave, no zanimljiv je zbog toga što koristi proširenu stvarnost za kombiniranje igre u digitalnom i fizičkom svijetu te od igrača zahtijeva puno kretanja, što je puno zdravije nego sjediti za računalom.

Proširena stvarnost koristi se i za snimanje video uradaka pa je u jednom slučaju korištena za snimanje reklame za automobil prije nego što se uopće znalo kako će automobil izgledati. Taj video vrijedi pogledati

Tajna AR-a: 

Tehnologija proširene stvarnosti se temelji na dva bitna elementa:

  • praćenju rotacije pozicije uređaja koji se koristi
  • prepoznavanju okoliša

Na pametnim telefonima se za oboje koriste samo žiroskop i kamera, dok se kod AR naočala koriste dodatni senzori koji omogućavaju bolje praćenje pozicije i prepoznavanje cijelog 3D modela okoliša.

Postoji velik izbor naočala za proširenu stvarnost no trenutačno su najzanimljivije Microsoft Hololens i Magic Leap. Osim što podržavaju prikaz 3D animacija, sadrže senzore koji im omogućavaju da izgrade digitalni 3D model prostora i na taj način omoguće interakciju 3D modela s fizičkim svijetom – što kod proširene stvarnosti na pametnim telefonima nije moguće.

Razlika je sljedeća: Holo Lens i Magic Leap mogu prepoznati cijeli 3D model okoliša, dok proširena stvarnost na pametnim telefonima u okolišu prepoznaje samo ravne površine.

Zabava je ok, ali..

Proširena stvarnost je još relativno nova tehnologija, no puno se ulaže u njen razvoj te će kroz nekoliko godina postati puno kvalitetnija i naprednija, dostupna za široku primjenu. Kao i svaka tehnologija, može učiniti puno dobrog i pomoći ljudskom društvu, no ima i negativne efekte. 

Trenutačno postoji rizik da se razvije većinom u zabavljačkom smjeru (bedaste igrice i zezancija s fotografijama), no ako se pametno postavimo prema toj tehnologiji, kao što smo vidjeli, možemo iskoristiti njezin potencijal u puno kreativnije i inteligentnije svrhe nego namještanje lažnih brkova i zečjih ušiju frendu i mami.