Potaknimo djecu i mlade na brigu za svijet i ljude u njemu!
Naraštaji koji danas odrastaju suočavaju se s mnogim problemima među kojima, nažalost, prednjače ratovi, pandemija i klimatska kriza. Da bi bili sposobni pokrenuti promjene i pozitivno utjecati na budućnost cijelog planeta, djeca i mladi moraju najprije razumjeti kako stvari funkcioniraju.
„Osim ako ne živite kao pustinjak, skriveni u nepristupačnoj špilji te nikad ne vidite druge ljude i ništa ne kupujete, korisno je biti upućen u politiku. Zapravo, čak su i pustinjacima potrebna ta znanja, inače neće znati kako trebaju reagirati ako neki političar odluči zauzeti njihove špiljeˮ.
Eleanor Levenson
U povodu Međunarodnog dana dječje knjige, koji se obilježava 2. travnja, preporučujemo nove naslove Školske knjige koji će mladima biti korisni na putu prema mijenjanju svijeta.
Pisati o politici na zabavan i jednostavan način te objasniti ključne političke pojmove svima razumljivim jezikom velik je izazov. Eleanor Levenson, iskusna profesorica političkih znanosti i novinarstva, prihvatila se toga zahtjevnog posla i uspjela definirati stotinu političkih koncepata u samo stotinjak riječi. Pridružio joj se vrhunski ilustrator Paul Boston čije su šarmantne i razigrane ilustracije već osvojile naklonost mnogobrojnih svjetskih nakladnika.
Rezultat je ilustrirana knjiga Svijet politike – 100 stvari koje je dobro znati koju je na hrvatski jezik preveo Vedran Pavlić. Autorica i ilustrator pristupaju mladima na iskren i duhovit način želeći ih potaknuti na razmišljanje o velikim i malim stvarima iz svijeta politike koje izravno i neizravno utječu na njihov život.
Osim pojmova s kojima se susreću u svakidašnjem životu kao što su vlada, nacija, narod, glasovanje, obrazovanje i domoljublje, mladi će čitatelji na jednostavan i lak način naučiti i što znače manje poznati pojmovi kao što su, primjerice, utopija i distopija, referendum i državni udar. Otkrit će još puno skrivenih čari političkog jezika, poput riječi sreća koja je postala važna i u politici.
Svijet politike vrijedan je dodatak ne samo školskoj nego i kućnoj biblioteci jer budi znatiželju te stvara prostor za vrijedne razgovore i promišljanja. Na kraju, tko zna, možda baš ova knjiga potakne neku mladu osobu da se odvaži na putovanje prema dobro osmišljenoj politici za bolju budućnost svih nas jer, kako je rekla autorica Levenson: „Svako je političko putovanje drukčije, no sva bi trebala imati nešto zajedničko – brigu za svijet i ljude u njemu.ˮ
Bez obzira na to hoće li predložene knjige čitati mladi ljudi s političkim ambicijama ili oni kojima će biti dovoljno to da svakih nekoliko godina iziđu na izbore, iznimno je važno demistificirati politiku i učiniti je temom koju svatko može razumjeti, bez obzira na životnu dob. U poplavi lažnih vijesti koje kruže internetom važno je, također, čitati literaturu koja nudi provjerene informacije o intrigantnim temama današnjice.
Jedna od takvih tema su hakeri. Čime se točno oni bave? Je li njihovo djelovanje pogrešno ili prihvatljivo? Moraju li hakeri biti negativci? Što znače pojmovi duboka mreža, darknet, kriptovaluta, bitcoin, Wikileaks, Anonymous… Trebamo li hakirati gene? Tko su haktivisti, a tko krekeri? Što je kult mrtve krave?
Čitajući knjižicu O čemu je riječ – Hakeri u prijevodu Adriana Satje Kurdije, mladi čitatelji dobit će priliku preispitati pojmove iz raznih kutova i donijeti vlastiti zaključak o tome složenom fenomenu. Hakeri su dio serijala O čemu je riječ autora Toma Jacksona, publicista specijaliziranog za tehnologiju, prirodoslovlje i znanstvene teme, i ilustratorice Cristine Guitian, prepoznatljive po rukom crtanim likovima i nadrealnim hibridnim stvorenjima.
Cilj serijala O čemu je riječ nije dati jednoznačne odgovore, nego potaknuti na razmišljanje i stvaranje vlastita uvjerenja, utemeljena na argumentima. Dragocjena znanja omogućit će školarcima da briljiraju u svakidašnjim raspravama s prijateljima, ali i u zahtjevnim debatama.
Ljudi diljem svijeta imaju svoje mišljenje o klimatskim promjenama. No je li ono utemeljeno na znanstvenim podatcima? U knjižici O čemu je riječ – Klimatske promjene u prijevodu doc. dr. sc. Mladena Maradina doznajte sve važne činjenice i sami odlučite koji je najbolji pristup rješavanju toga gorućeg problema.
Trebaju li vlade natjerati ljude da smanje emisije ugljika? Ili svaki pojedinac mora promijeniti svoj način života? Možemo li spasiti Zemlju ili trebamo tražiti spas na drugom planetu? I… tko bi nas trebao voditi prema rješenju – politički vođe, znanstvenici ili mladi aktivisti poput Grete Thunberg?
O čemu je riječ – Klimatske promjene vrijedna je i zabavna knjiga koja potiče na razmišljanje i stvaranje vlastita uvjerenja koje se ne mora nužno podudarati s onim što misle roditelji i nastavnici. Svaka tema otvara novu temu, a svako pitanje na koje je ponuđen odgovor otvara još više pitanja koja se mogu postaviti. Ono što klimatske promjene čini tako zanimljivima način je na koji su mnoge različite teme međusobno povezane. Čitajući ovu knjigu, mladi će čitatelji spoznati da su argumenti najkorisnije oružje u svakoj raspravi te da je najvažnije početi djelovati – ovdje i sada.
Što ljudsku rasu čeka u budućnosti? Možemo li poboljšati ljudsko tijelo i živjeti vječno?
Hoćemo li jednog dana ispisivati dijelove tijela na biopisačima? Ili ćemo, s pomoću kiborške tehnologije, redovito ugrađivati različite implantate i pretvoriti se u nešto između čovjeka i robota? Je li uopće primjereno iskušavati takve stvari?
U budućnosti bi umjetna inteligencija mogla postati pametna kao i mi, možda i pametnija. Hoće li to biti dobro za nas? Odgovore za i protiv pronaći ćete u knjižici O čemu je riječ – Ljudi budućnosti u prijevodu Gordane Jerkić.
U ovoj zadivljujućoj knjizi istražuju se teme kao što su medicinski napredak, kozmetički zahvati, genetičko preoblikovanje, klonovi, biotisak, kiborška poboljšanja, robotika…
Čitatelji mogu doznati i puno više na preporučenim mrežnim stranicama, u knjigama, muzejima, aplikacijama, igrama i podcastovima.
Čitanje knjige Ljudi budućnosti, kao i ostalih zanimljivih naslova iz serije O čemu je riječ, omogućit će i mlađim i starijim čitateljima da budu kvalitetno informirani, da stvore vlastito mišljenje u skladu sa znanstvenim činjenicama i vode poticajne razgovore o tome kako bi mogla izgledati ljudska budućnost. Tko zna, možda upravo Ljudi budućnosti potaknu djecu i mlade da postanu futurolozi i, sukladno promjenama u tehnologiji i društvu, predviđaju što će se događati u budućnosti.
