U posljednjih nekoliko godina objavljeno je više kvalitetnih i bogato ilustriranih knjiga o iznimnim ženama i ta su izdanja, gledano po broju prodaje i čitanosti, puni pogodak – izdavačima se isplatio taj pothvat, a čitateljstvo ima samo riječi hvale za te naslove! Popularna zbirka pripovijedaka Priče za laku noć za mlade buntovnice – 100 pripovijedaka o izuzetnim ženama (Znanje, 2017.) brzo je dobila nastavak – Priče za laku noć za mlade buntovnice 2 – 100 pripovijedaka o izuzetnim ženama (Znanje, 2018.).

Tatjana Baran sastavila je zbirku Priče o neustrašivim hrvatskim ženama (Iris Illyrica, 2019.), a Rosalba Troilano potpisuje knjigu 20 iznimnih djevojčica koje su promijenile svijet (Begen, 2019.). Rosalba Troilano i Jacopo Olivieri napisali su i zbirku 20 iznimnih dječaka koji su promijenili svijet (Begen, 2019.).

Svakako se mora spomenuti Atlas izuzetnih osoba (Profil, 2018.) Miralde Colombo (ilustrirala Ilaria Faccioli) koji se sastoji od 101 priče o muškarcima i ženama koje su zadužile svijet svojim vrijednim zaslugama. To bih izdanje, koje se od ostalih ističe i većim dimenzijama, posebice izdvojio jer nema isključivosti, podjednako su navedeni pripadnici obaju spolova.

Raznoliko društvo

Nedavno je Ben Brooks (1992.) napisao knjigu Priče za dječake koji se usuđuju biti drugačiji (Znanje, 2020.). Za razliku od serijala Priče za laku noć za mlade buntovnice, u Brooksovoj je knjizi ilustracije radila jedna osoba – Quinton Winter. Razlika je i u tome što u Brooksovoj knjizi nije posebno izdvojen citat opisane osobe, nije navedeno zanimanje i mjesto rođenja, a kod nekih osoba nije navedena ni godina rođenja, ali to ne znači da su zato Brooksove priče manje vrijedne.

Raznoliko društvo čini ovu zbirku priča – umjetnici (Roald Dahl, Oscar Wilde), ratnici (Balduin IV.), humanitarci (Boyan Slat, Jorge Muňoz), mislioci (Mahatma Gandhi, Konfucije, Siddhartha Gautama), sportaši (Achmat Hassiem, Derek Redmond, Lionel Messi), znanstvenici (Galileo Galilei, Alan Turing), borci za slobodu (Hans Scholl, Nicholas Winton) te još mnogi drugi koji su imali dovoljno hrabrosti da svoje vizije i snove učine stvarnima, riskirajući katkad sigurnost i vlastiti život za dobrobit čovječanstva. Iqbal Masih (1983-1995.) ubijen je na pragu mladosti jer se borio protiv ropstva i iskorištavanja djece kao jeftine radne snage.

Zajednička osobina svih navedenih osoba jest da nisu odustali od sebe u ključnim trenucima, da su vjerovali u sebe i bili jači od zadanih prepreka. Brojne osobe koje Brooks navodi nisu imale sretno djetinjstvo i život ih nije previše mazio, no oni su, unatoč brojnim nedaćama i poniženjima, uspjeli u svojim težnjama – svatko je, u skladu s vlastitim mogućnostima, nastojao učiniti ovaj svijet boljim, sigurnijim i ljepšim mjestom za život.

Muškarci za ravnopravnost

Charles Fourier (1772-1837.) skovao je termin feminizam i zalagao se za rodnu ravnopravnost, a o jednakim pravima među spolovima, ukidanju ropstva i pacifizmu gorljivo je govorio Daniel Anthony (1794-1862.), što je imalo pozitivan efekt na njegovu kćer Susan koja se kasnije isto zalagala za prava žena. Mada knjigu čine muškarci, brojni su se među njima zalagali za ravnopravnost i protiv nepravde, nisu spuštali pogled i bili strašljivi, već su dizali glasove i otvoreno se bunili protiv zla, osjetljivi na nejednakosti. Svoje je mjesto dobio glazbenik Vedran Smailović (1956.) koji je svirao za mir u opkoljenom Sarajevu. Spomenuo je Brooks i čovjeka ispred tenka, bezimenog muškarca koji je iz protesta zaustavio ubitačne tenkove. Što se dogodilo s njim kasnije, ne zna se.

Naveden je u Brooksovoj knjizi Thomas Edison (1847-1931.), a pritom nije zanemaren Nikola Tesla (1856-1943.), genijalni izumitelj i znanstvenik kojega mnogi slučajno ili namjerno preskoče kada se rade knjige slične tematike. Uvršten je i Jim Hanson (1936-1990.), tvorac serijala Muppet Show koji je mnogima uljepšao dane djetinjstva. Uvršten je i redatelj Taika Waititi (1975.), autor jake drame Jojo Rabbit (2019.) u kojoj se govori o naivnom dječaku koji je pod snažnim utjecajem fašističkog režima, žestoki fanatik i poklonik ideologije koju ne razumije, ali misli da je ispravna.

Naravno, Booksov je izbor uvrštenih osoba subjektivan. Uvrstio je Johna Lennona (1940-1980.), dok bih ja na njegovom mjestu uvrstio Georgea Harrisona (1943-2001.) jer, draži mi je taj samozatajni Beatle koji se u znatno manjoj mjeri isticao u javnosti. Brooksova se knjige brzo čita i višestruko je korisna – pomoću nje će dječaci (i djevojčice) čuti za neko novo ime i inspirativnu sudbinu, proširiti svoje opće znanje i usvojiti nove podatke. Jeste li znali da je logo lizalice Chupa Chups dizajnirao Salvador Dalí? Ja sam taj podatak usvojio tek jučer.

Tko što ima protiv izuzetnih…

Ben Brooks napravio je, sastavivši ovu zbirku priča, zaista velik i hrabar posao. Ništa manji posao nije napravio ni ilustrator; Quinton Winter stvorio je efektne ilustracije što se uklapaju u tekstove. Vruće se nadam da je ova knjiga tek prva u serijalu jer, materijala za sljedeće knjige zaista ne nedostaje. Nemam ništa protiv ovoga izdavačkog trenda, da se svako malo objavljuju bogato ilustrirane knjige o izuzetnim ljudima koji čine čovječanstvo boljim. Propagira se čitanje, širi se opće znanje, a jača se i samopouzdanje. Naslov Brooksove knjige pomalo je nespretan jer, ova knjiga nije namijenjena samo dječacima, već i djevojčicama!

Čitateljstvo će sigurno dobiti inspiraciju za konkretnim djelovanjem dok će razmišljati o postignućima i naizgled nemogućim vizijama koje su u konačnici uspješno realizirane, uvidjeti da se borbena upornost i uložen rizik isplati, dobiti pisanu potporu tijekom nadvladavanja osobnih slabosti i viđenih nepravdi.