Tko kaže da slikovnice ne mogu potaknuti na znanstveno razmišljanje?
Ja baš mislim da mogu. Postoje slikovnice koje nas ušuškaju za laku noć, a postoje one koje rasplamsaju vatricu, ubrzaju moždane vijuge i iznjedre nevjerojatne ideje. Baš takve vam planiram predstaviti u nastavku.
Slikovnica Nikola Tesla – ispred budućnosti (Know How, 2021.) autorice Maje Jerčić prati život ovog znanstvenog velikana od njegova rođenja u Smiljanu pa sve do njegove smrti.
Mnogo je toga napisano, ispričano i snimljeno o Nikoli Tesli, ali nevjerojatno je kako još uvijek možemo saznati neke nove činjenice i podatke iz njegovog života za koje nismo znali. Dječak rođen u malome selu u Lici postao je čovjek poznat u cijelome svijetu. Ne zbog novca i slave, već zbog svojih ideja, nekonvencionalnog načina razmišljanja, bistrog i znatiželjnog uma i upornosti. I zato što se cijelog svog života igrao.
Iako je Tesla često bio neshvaćen, ostao je genij ispred budućnosti. Ova prekrasna slikovnica na jedan novi način prikazuje život tog neobičnog genijalca. Čitajući ju, doznat ćete možda dosad nepoznate detalje iz njegovog života. Kroz kratke anegdote prikazano je kako je Nikola Tesla razmišljao na nekonvencionalan i neobičan način što mu je i omogućilo razvoj njegovih ideja i zamisli.
Sve je to u formatu prilagođenom djeci i upotpunjeno prekrasnim ilustracijama Ide Domišljanović. Ovo je slikovnica koja potiče na maštu, upornost, povezanost i prihvaćanje različitosti.
U moru slikovnica u kojima su glavni likovi muškog roda, Ada Vijugica, znanstvenica (Profil, 2019.) iskače i pokušava na zanimljiv i humorističan način djeci približiti znanost i žene u znanosti. Sva sreća, sve je više ovakvih slikovnica i dječjih knjiga jer otkako postoji znanost, postojala su i žene znanstvenice, samo se rijetko o njima pisalo, učilo i čitalo u školskim udžbenicima.
Ada Marie, Vijugica je dobila ime po dvjema znantvenicama –Adi Lovelace koja je bila matematičarka i prva računalna programerka i Marie Curie koja je otkrila elemente radij i polonij i tako dovela do otkrića rendgenskih zraka.
Ada Marie je jedna neobična djevojčica koja do svoje treće godine nije prozborila ni riječ. Ali kad je progovorila, e to je bilo otvaranje brane. Iz nje su izlazila sama pitanja, pitanja i još pitanja. Sve ju je zanimalo i na svako je pitanje željela dobiti odgovor. Mama i tata su teško držali Adin ritam, kao i njena nastavnica. Jednoga dana, Adu je po nosu opalio grozan smrad i to je bio novi izazov, misterij, zagonetka na koji je Ada morala pronaći odgovor. No njene istraživačke metode koje su uključivale jednu mačku, jedan kelj i jednu perilicu za rublje, dovele su je u kaznu.
Mama i tata poslali su je u sobu da razmisli malo o svojim postupcima, no kao i svaki znanstveni um, Adin je radio sto na sat. Mama i tata imali su što vidjeti kad su ušli u sobu u kojoj je bila Ada. Pokušaji pronalaska rješenja i odgonetavanja zagonetki bili su ispisani po svim zidovima sobe.
Adini roditelji pomirili su se sa činjenicom da je um njihove djevojčice motor koji neprestano radi te su joj odlučili pružiti potporu i pokušati odgovoriti na sva njena pitanja. Slikovnica je ovo koja slavi otvorenost uma i ideja te približava djeci znanost na jedan poseban način.
Čini li vam se ponekad da živimo u društvu u kojem pogreške nisu dopuštene? Pogotovo djeci. Teško je danas odgajati dijete, pogotovo ako imate dijete perfekcionista. Takvoj djeci je teško objasniti da je nešto što su napravili, nacrtali, napisali odlično. Jer njima samima nikad nije.
Takva je i bezimena djevojčica iz priče Veličanstveni izum (Profil, 2018.). Uz svog najboljeg prijatelja na cijelom cjelcatom svijetu, malenog psića, pokušava izraditi svoj veličanstveni izum. Točno zna kako mora izgledati i raditi, samo ga treba napraviti.
No nakon što završe sa nacrtima, čekićanjem, mjerenjem i izradom, zapanjena je otkrićem da izum uopće nije veličanstven. Zapravo, poprilično je loš. Pa kreću ispočetka. I ispočetka. I ispočetka. Frustriranu pogreškama, djevojčicu obuzima bijes što nitko ne može vidjeti veličanstveni izum koji njoj čuči u glavi.
Ova priča kroz svoju jednostavnost pruža klincima odlične lekcije o životu. Strpljenje. Ne kažu uzalud: Strpljen, spašen. Znam da je lako o tome pričati, ali svi koji imamo djecu znamo koliko je strpljenje važna karika u odgoju i obrazovanju. A teško je ostati strpljiv kad se trudimo i trudimo, a stvari ne ispadnu onako kako smo ih mi zamislili. Tada nastupa pogled iz nekog drugog kuta.
Možda se klincima nešto čini nemogućim i nerješivim, ali ako samo pogledaju iz drugog kuta, promijene perspektivu, pronaći će rješenje. I najvažnije, nikad ne odustati. Upornost se uvijek isplati. Jednom je Michael Jordan rekao: Ako jednom odustanete, postaje navika. Nikad ne odustajte! Zato je važno da tome učimo i našu djecu, a ova slikovnica je prava prilika za to. Osim što će dobiti lekciju iz strpljenja, upornosti i neodustajanja, shvatit će da se kreativno mogu izraziti na bezbroj mogućih načina.
Još jedan znanstvenik je iznimno cijenjen i glavni protagonist slikovnice iz serijala Mali ljudi, veliki snovi. Radi se o Stephenu Hawkingu (Školska knjiga, 2020.). Njegov um bio je potpuno drugačiji od drugih. Iako nikad nije bio najbolji učenik u razredu, Hawking je jako volio zvijezde i svemir te je zahvaljujući svom radu i upornosti došao na najbolja engleska sveučilišta, Oxford I Cambridge.
U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan u kolicima, s vremenom je izgubio i sposobnost govora pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. Srećom, bolest nije zahvatila njegov mozak, tako da se dugi niz godina mogao posvetiti radu.
Na kraju ove slikovnice o životu ovog nevjerojatnog znanstvenika nalazi se životopis s obiljem podataka i fotografija. Slikovnica o Stephenu Hawkingu pokazuje i dokazuje da se znatiželja, upornost i rad uvijek isplate te da ni najveće životne prepreke ne znače neuspjeh.
Sjajna slikovnica Ahaa! (Ibis grafika, 2021.) estonske autorice Els Heinsalu i ilustratorice Kristi Kangilaski na zanimljiv i neobičan način donosi kratke anegdote o najvećim znanstvenicima: Arhimedu, Galileu Galilei, Isaacu Newtonu, Constantinu Fahlbergu i Alexanderu Flemingu.
Duhovite pričice o ovim važnim znanstvenicima upotpunjene su šašavim I veselim ilustracijama koje će djeci zasigurno biti zanimljive. Djeca iznad svega, najviše vole postavljati pitanja. A baš takvi su i znanstvenici. Djeca pitanja postavljaju uglavnom drugima dok ih znanstvenici postavljaju sebi samima. I onda traže odgovore. Kako se postaje znanstvenikom I što još oni rade, sve ćete to pronaći u ovoj popularno-znanstvenoj slikovnici koja djecu potiče na razmišljanje, rad i otvorenost prema neuobičajenim idejama.
Nadam se da ste u moru slikovnica uspjeli pronaći nešto za male buduće znanstvenike. Svaki od ovih naslova nudi jednu drukčiju priču i potiče na razmišljanje i dublje istraživanje. A to je ono što znanstvenici i rade, zar ne?
