Znanstvenici često kažu da ne vole umjetnike, umjetnici često kažu da ne vole znanstvenike. A najbolje nam je kada smo – zajedno. 🙂
Iako o znanosti i umjetnosti često razmišljamo kao o dvjema potpuno odvojenim granama istraživanja i bilježenja stvarnosti, mnoštvo je primjera koji nam potvrđuju upravo suprotno. A to je činjenica da su znanost i umjetnost kroz cijelu povijest čovječanstva usko isprepletene – jako se dobro nadopunjuju. Umjetnost nam na razne načine pomaže da shvatimo čitavo znanstveno nasljeđe, a znanost mnogo bolje funkcionira koristeći umjetnički pogled na stvarnost. Zajedno, umjetnost i znanost mogu nam pomoći da bolje razumijemo i uspješnije istražujemo svijet oko nas.
Što je zapravo umjetnost? A što znanost? Umjetnost je način na koji se izražavamo. Umjetnici koriste umjetnost kako bi dali nekakav smisao stvarnosti ili prikazali vlastiti tijek misli i svijesti. A znanost istražuje svijet oko nas kako bi otkrila pravu istinu.
Ili da to malo bolje pojasnimo – umjetnost koristimo kako bismo shvatili vlastitu svijest i misli – našu unutarnju stvarnost, a znanost kako bismo istražili stvarnost oko nas.
Nije ni čudno da su spoj i suradnja umjetnosti i znanosti tako učinkovite i pune vrlo zanimljivih rezultata o kojima ćemo svakako pisati malo kasnije. Ali najprije bismo htjeli nešto provjeriti – jeste li čuli da se ljudski mozak sastoji od lijeve i desne polutke?
Lijeva i desna polutka mozga obavljaju određene funkcije zasebno, ali i u suradnji jedna s drugom. Tako je lijeva strana mozga više predodređena za logiku, pisanje, analizu, matematiku i riječi, dok je desna strana mozga zadužena za kreativnost, maštu, umjetnost, osjećaje, ritam. Kako bismo skladno rasli i napredovali, moramo razvijati obje polutke mozga ravnomjerno. Zato znanstvenici koji se bave istraživanjem mozga preporučuju da se u školama nastava sastoji i od umjetničkih predmeta – osim matematike, gramatike, biologije i sl.
Umjetnost vam na mnogo načina pomaže da razvijate znanstvene i matematičke sposobnosti, da budete kreativniji i inteligentniji. Recimo, ako učite svirati neki glazbeni instrument ili slikati s kistom – možete vrlo dobro razvijati svoje motoričke sposobnosti – što znači da bolje upravljate pokretima svoga tijela. Uz pomoć umjetničkih aktivnosti u školi ili izvan škole možete postati sigurniji u sebe; odlučniji, uporniji, odgovorniji. Drugim riječima, učite razne vještine koje vam mogu pomoći da budete bolji u školi i u društvu s prijateljima.
Ako smo vas ovim tipkanjima potaknuli da i dalje razmišljate o umjetnosti u školama i nastavi, onda možemo otići i korak dalje. Prisjetimo se kako je sve umjetnost prisutna u povijesti čovjeka. Još su špiljski praljudi oslikavali zidine svojih nastambi tijekom starijeg kamenog doba ili paleolitika sve od 32.000 pa do 11.000 godina prije Krista. Na tim zidnim crtežima prikazivali su svoju svakodnevicu – životinje, biljke, ljude, lov, oružje, razne simbole…
Od tada do danas umjetnost je sastavni dio čovjekova života, pa tako i znanosti. Zamislite samo koliko je bila bitna kombinacija kreativnosti, matematike i inženjerstva pri izgradnji Ferrari automobila, ili koliko je kreativnosti zajedno s programiranjem i kodiranjem potrebno da se stvori igrica poput Angry Birds ili Candy Crush Sage. Isto tako, umjetna inteligencija i izgradnja pametnih robota, pa i putovanja u svemir – mogu biti uspješni jedino s kombinacijom znatiželje i kreativnosti – umjetnosti i znanosti.
Jedan od najpoznatijih primjera koji govore o sjajnom spoju znanosti i umjetnosti je renesansni majstor – slikar, znanstvenik i izumitelj – Leonardo da Vinci. Jeste li čuli za njega?
Njegova Mona Lisa je vjerojatno najpoznatniji portret u čitavoj povijesti slikarstva.
No da Vinci je bio vrsni znanstvenik i izumitelj. Nedavno su u muzeju u Bostonu u Americi izloženi njegovi znanstveni crteži koji dokazuju da je Leonardo da Vinci bio talentirani inženjer mostova. Norveški umjetnik Vebjorn Sand je tako, koristeći nikada upotrebljene da Vincijeve skice 2001. godine (dakle, 500 godina nakon što je da Vinci stvorio skice!) izgradio pješački most u Norveškoj. Da Vinci je zamislio da taj most bude izgrađen u Istanbulu, no tadašnji Sultan to nije dozvolio jer je mislio da je izgradnja takvoga mosta neizvediva. Ali je izgradnja itekako bila izvediva, a norveški umjetnik Vebjorn je dokazao da je Sultan bio u krivu.
Osim što je skicirao genijalne mostove, poznati slikar razvijao je leteće sprave prateći ptičji let, dizajnirao je oružje i bavio se ljudskom anatomijom. Zaista je bio svestran lik!
Od renesansnog da Vincija do danas, umjetnost i znanost razvijaju sve intenzivniju i zanimljiviju suradnju. Taj spoj tehnologije i kreativnosti često proizvodi magične rezultate, ponekad nam se može učiniti kao da su s nekog drugog planeta.
Kad smo već kod drugih planeta jeste li znali da neki poznati svjetski astronomski centri, odnosno centri za istraživanje svemira i astrofizike blisko surađuju s umjetnicima? Umjetnici tako sa znanstvenicima i poznatim fizičarima istražuju molekularne čestice u svemiru, znanstvene procese nastajanja zvijezda i planeta i slično.
Neki od tih centara su Europski južni opservatorij, Europska svemirska agencija i možda jedan od najpoznatijih centara – Europski centar za nuklearna istraživanja, odnosno Europski laboratorij za fiziku čestica ili CERN. Ovaj laboratorij koji se nalazi u Švicarskoj poznat je po svojim akceleratorima ili ogromnim strojevima koji istražuju čestice od kojih se sastoji svemir. U tim strojevima čestice se ubrzavaju gotovo do brzine svjetlosti i usmjeravaju na sudare – na taj način znanstvenici dolaze do bitnih otkrića o svemiru i Zemlji.
Ovako to izgleda. Svemirski, zar ne?
CERN je pokrenuo program koji se naziva Umjetnost u CERN-u unutar kojega u tom čudesnom prostoru borave umjetnici i razvijaju svoje umjetničke radove istražujući misterije svemira.
Jedna od umjetnica koja surađuje s Europskom svemirskom agencijom – inače izumiteljica robota i kinetička umjetnica, Sarah Petkus, pokušat će u svemir poslati robota umjetnika, koji bi trebao otići u misiju istraživanja jednog od planeta u Sunčevom sustavu. Ovaj robot, s obzirom da je umjetnik, neće donositi znanstvene zaključke o tom drugom planetu, nego će ga opisati i istražiti na umjetnički način. Jedva čekamo vidjeti rezultat ovog projekta! Svakako ćemo i vas obavijestiti o iskustvima robota umjetnika s putovanja na drugi planet.
Još je jedan odličan centar koji spaja umjetnost i znanost, a s kojim bismo vas htjeli upoznati, a to je centar koji se naziva MIT centar za umjetnost, znanost i tehnologiju. Super nam je zanimljivo da unutar tog centra postoji predmet koji se zove Paranormalni strojevi, a koji pohađaju razni umjetnici i studenti. Paranormalni strojevi istražuju tehnologiju za praćenje i mjerenje paranormalnih fenomena, uz pomoć recimo, elektromagnetskih mjerača koji mogu otkriti jesu li duhovi prisutni oko nas. Kroz predmet se istražuju i različita vjerovanja u nadnaravne pojave u različitim kulturama.
Jedan od umjetnika s kojim bismo vas htjeli upoznati je definitivno islandski umjetnik Ólafur Elíasson. Poznat je po ogromnim skulpturama i umjetničkim instalacijama u muzejima i javnom prostoru. Pri izradi svojih skulptura Ólafur koristi prirodne materijale kao što su svjetlost, voda i temperatura zraka kako bi gledatelji svim osjetilima doživjeli njegove radove. Preludo izgleda instalacija svjetlećih orbita visokih 5 metara i postavljenih na otvorenom prostoru. Orbite izgledaju skroz vanzemaljski, a izgrađene su od čelika s ogledalima i sjajnim svjetlima u sredini. U svakom ogledalu svake orbite vide se druge orbite postavljene u krug, pa se tako čini da je cijeli kružni prostor orbita u slojevima. Ako, recimo, stanete ispred jedne orbite i gledate se u ogledalo, reflektirat ćete se nebrojeno puta u drugim orbitama, iz raznih uglova. Sve se čini kao da ste u drugoj dimenziji.
Očarani smo i Olafurovim Zborovima magle i duge – sjajnim instalacijama u prostoru koje proizvode dugu, kišu i maglu. Instalacija koja proizvodi maglu bila je postavljena u Francuskoj, u velikom otvorenom vrtu, a proizvodila je maglu u odnosu na vjetar i količinu svjetlosti, ali i pokrete posjetitelja, pa ste se tako u trenutku mogli naći u potpuno zamagljenom prostoru unutar kojega ne vidite ništa.
A ovo je još jedan razlog zašto toliko volimo Ólafura Elíassona – u najpoznatiji muzej u Velikoj Britaniji postavio je sunce! – veliku instalaciju za koju su mu bila potrebna divovska ogledala postavljena po cijelome stropu, ogromni kružni ekrani, mnoštvo svjetla i umjetne magle kako bi to umjetno sunce izgledalo što stvarnije.
Sigurno znate da svemirske postaje već dugi niz godina u svemir šalju svemirske brodove i satelite kako bi istraživali svemir, druge planete i galaksije, ali i našu Zemlju. No, jeste li znali da svi ti sateliti koji borave u svemiru i šalju nam korisne informacije o svemirskim tijelima i prostorima imaju određeni vijek trajanja nakon kojega ostaju u svemiru kao nekakva vrsta svemirskog otpada. Tako smo, mi ljudi, oko Zemlje stvorili prsten starih satelita i svemirskih brodova koji više ne rade. Zato je umjetnik Trevor Paglen odlučio, u suradnji sa tehnološkim znanstvenicima, proizvesti svemirski brod koji će trajati milijunima godina.
Svemirski brod su izgradili i poslali u svemir zajedno s kolekcijom fotografija koje prikazuju trenutni život na zemlji. Tako će ovaj svemirski brod slati informacije o čovječanstvu i našoj kulturi u svemir, za razliku od ostalih koji se u svemir šalju da bi nama donijeli informacije izvana.
Tko zna, možda na Tevorov svemirski brod i fotke ljudi na njemu nabasaju neki svemirski žitelji i tako upoznaju našu kulturu – ako vjerujete da nismo sami u svemiru, naravno!
I za kraj smo vam pripremili pravu umjetničko-znanstvenu poslasticu – umjetnika Trevora Paglena koji već 45 godina razvija svoj umjetnički rad, a to je zvjezdarnica koja se sastoji od nekoliko prostorija ispunjenih umjetničkim instalacijama. No, nije to bilo kakva zvjezdarnica – umjetnik je kupio vulkanski krater u pustinji u Sjevernoj Arizoni i tamo započeo izgradnju zvjezdarnice koja tijekom dana koristi sunčevu svjetlost, a tijekom noći svjetlost zvijezda i planeta.
Svoju zvjezdarnicu pretvorio je u umjetnički raj svjetlosti, boja i ludih prostora. Izgradio ju je kroz suradnju s brojnim znanstvenicima, astronomima i znanstvenim centrima. Također, mnogi su donirali sredstva za ovaj umjetnički projekt – muzeji, sveučilišta, novinarske redakcije, čak i poznati pop pjevač Kanye West nakon što je posjetio lokaciju zvjezdarnice usred američke pustinje i ostao očaran ovom genijalnom idejom. Ova zvjezdarnica umjetničko je djelo sama za sebe.
Ako i sami već znate za neki ludi spoj umjetnosti i znanosti koji vas je očarao, svakako nam dojavite!
