10. Newton, jabuka i revolucija fizike

Već kao student na prestižnom Cambridgeu Isaac Newton je pokazivao velik interes za pitanja fizike i matematike. Ipak, zbog epidemije kuge sveučilište je moralo biti zatvoreno, a Newton se iz studentskoga života morao vratiti k majci. Pokazat će se da je to jedna od najvažnijih epidemija kuge u povijesti – upravo u majčinom domu Newton je došao do većine otkrića i teorija, pa i onog najvažnijeg o gravitaciji. Prema vlastitoj priči, jednoga dana sjedio je u majčinom vrtu i potpuno se dosađivao. U jednom je trenu vidio jabuku koja je pala sa stabla. Tada mu je na um palo da mora postojati neka sila koja privlači tijela prema zemlji i zbog koje stvari padaju. Otkrivena je gravitacija! Moramo reći da nema dokaza o padanju jabuke na njegovu glavu kako se to obično duhovito prikazuje!

9. Punk na sto načina

Punk je jedan od najuzbudljivijih glazbenih pravaca u povijesti, a gdje god ubodemo priča je o dosadi. Naime, svi ti mladići i djevojke koji su prvi shvatili razarajuću snagu gitara i bubnjeva mahom govore da su svirati i pjevati počeli isključivo iz dosade. Živcirala ih je dosadna televizija, dosadna ulica, dosadni odrasli… Godine 1974. nastali su Ramonesi čije su prve pjesme trajale jedva dvije minute, bile brze i žestoke, potpuno suprotne od dosade koja ih je pokrenula. Britanski Buzzcocks čak su na prvom albumu objavili i cijelu pjesmu “Boredom”. Vjerujem da razumiješ što to znači.

8. Hobit (ali onaj dobar u knjizi)

Ok, film od tri dijela je doista dosadan i to se svi slažu. Ali knjiga je odlična, a njezin autor J.R.R. Tolkien uvijek je govorio da je to zasluga dosade. On je bio profesor na Oxfordu i tijekom ljeta morao je ispraviti gomilu ispita, što mu je bilo grozno. Napokon ga je razveselilo kada je vidio da je jedan papir prazan te si je rekao “napokon ništa ne moram čitati”. Uzeo je papir i iz čista mira napisao “U rupi u zemlji živi hobit”. Postala je to uvodna rečenica vrha fantastične književnosti.

7. Neponovljivi frajer Steve Jobs

Jobs i njegov Apple svijetu kreativnosti su pružili mnogo – u rasponu od računalne revolucije do mijenjanja načina konzumiranja glazbe. Iako cijeli taj posao djeluje jako uzbudljivo Jobs je više puta rekao da se tek u pravoj dosadi budi znatiželja i dobra ideja, a isticao je i kako su mu jako puno pomogla topla ljeta kada nije znao što će sam sa sobom pa je u obiteljskoj radionici počeo prčkati po stvarima…

6. I mi smo majmuni zbog dosade

Kao što je Newton promijenio fiziku tako je Charles Darwin promijenio biologiju i stvorio teoriju evolucije koja objašnjava da se biljne i životinjske vrste, pa i čovjek nisu odjednom pojavile na zemlji nego su nastale postupno prolazeći različite promjene. Darwin je počeo studirati medicinu u trebao je postati liječnik, ali predavanja je smatrao jako glupima i dosadnima te se radije samostalno bavio skupljanjem različitih biljnih vrsta što će kasnije biti temeljem ideje o evoluciji.  

5. E, da mi je ovakav prijatelj na matematici

Kao i svi i matematičar Carl Friedrich Gauss išao je u osnovnu školu no bilo mu je dosadno zbrajati “pješice” i jedan po jedan sve brojeve od 1 do 100; to je zadatak koji im je dao učitelj da ih malo zabavi. Gauss je uzeo brojeve i zbrojio ih u parovima – prvi i zadnji, drugi i predzadnji i tako dalje. Primijetio je da je 1 + 100 = 101, 2 + 99 = 101, 3 + 98 = 101, itd., i tako zaključio da će pedeset puta dobiti 101, što iznosi 5050. Inspirirao je mnoge poslije sebe, a među njima je bila i Marjam Mirzakhani, prvu žena koja je dobila Fieldsovu medalju, najveće svjetsko priznanje za matematiku. Njoj je matematika bila glupa sve dok joj brat nije ispričao o tome kako je Gauss riješio svoj problem.

4. Vojnici nisu uvijek ozbiljni

Slika “Noćna straža” jedna je od najpoznatijih u povijesti slikarstva i to kao djelo slavnog Nizozemca Rembrandta iz 17. stoljeća. On je bio profesionalac koji je radio i po narudžbi, pa je tako stigla želja vojne družine za zajedničkom slikom (sjeti se da nema tada nije bilo fotića). Standard vremena je bio nacrtati ozbiljnu ekipu u mirnom stavu. Rembrandta je za zamisao mučila i smatrao ju je strašno dosadnom – odlučio je prekršiti standarde i napravio sliku na kojoj svaki vojnik radi nešto drugo. Od tuda i njena silna energija i određena otkačenost.

3. Od igrački do pravih izuma

Evo, da ne bude sve daleka povijest. Ann Makosinski – mlada izumiteljica, 1997. godište. Roditelji joj nisu dopuštali da se igra igračkama, što bi svih izludilo od dosade, ali su joj dali pištolj s ljepilom :)) i morala je izrađivati vlastite igračke. Druga stvar koju su joj dali za igru bila je vreća tranzistora i elektroničkih komponenti. Ušla je u svijet rada rukama i samostalnog izrađivanja stvari. Rezultat je prvi izum koji je osvojio prvu nagradu na Google Science Fairu, a to je svjetiljka koja ne radi na baterije, struju, vjetar ni sunce, već funkcionira zahvaljujući tjelesnoj toplini. Izum se zove Hollow Flashlight, zato što ju je uspjela napraviti igrajući se šupljom aluminijskom cijevi. Izumila je i šalicu kave na kojoj možete puniti mobitel – dok čekate da se kava ohladi.

2. Nije svaka upala slijepog crijeva za zlo

Henri Matisse jedan je od najvećih slikara u povijesti čovječanstva, ali s njegovom 21 godinom ništa nije naslućivalo na to – studirao je pravo i radio u odvjetničkom uredu. Upala slijepog crijeva je sve promijenila – poslije operacije na duge staze prikovan je za krevet i prisiljen dosađivati se na najgori mogući način. Ne bi li mu olakšala situaciju mama mu je kupila slikarski pribor, a mladi Matisse je počeo slikati kao lud. Iako se čak vratio  i na pravnički posao svako jutro je išao na tečaj slikanja te je ono postalo vladarem njegovog života.

1.Ono što ti napraviš nakon što pročitaš Brickzine!