Voće i povrće ne samo da trebamo jesti jer je zdravo, već ono ima još jednu funkciju – kuhinjskim ostacima povrća možemo stvarati novu zemlju, odnosno kompost.
Da, dobro ste čuli – ostacima možemo stvarati novu zemlju koju možemo dodavati povrću, cvijeću ili drugim biljkama. Ili ga jednostavno možemo vratiti u prirodu.
Pitate se – zašto bih ja proizvodio kompost? Meni na pamet padaju najmanje dva razloga. Prvi se tiče velike količine „smeća“ koje svakodnevno proizvodimo u našim stanovima i kućama. Mnogi znaju da se „smeće“ u kućanstvu odvaja. Odvajamo, dakle, papir, plastiku, staklo, metalne dijelove jer se oni mogu ponovno iskoristiti i tako neće završiti u prirodi i morima. Ako tako promatramo stvari, ono „smeće“ iz kuhinje više nije „smeće“ već novi resurs koji ćemo nanovo iskoristiti.
Isto tako, možemo odvojiti i ostatke voća i povrća, poput koštica i peteljke od jabuke, kore od banane, brkova od poriluka, koštica od bundeve, lupina od „kapule“ ili kore od krumpira i njih „reciklirati“, odnosno, stvoriti novu zemlju. Taj proces razgradnje kuhinjskih biljnih ostataka nazivamo „kompostiranje“. Začudit ćete se kada skužite da biljni kuhinjski ostaci čine 75% vašega kućnog „smeća“ i kada njega počnete odvajati i kompostirati, ukupna količina „smeća“ jako će se smanjiti.
Ako imate vrt ili znate nekoga tko ima vrt, onda možda znate da se ti kuhinjski ostaci, uz travu koju smo počupali dok smo čistili gredice u vrtu, grane, korijenje, suho lišće i slično, slažu na kompostnu hrpu i nakon nekog vremena, svi se ti sastojci pretvore u novu zemlju. A što će oni koji nemaju vrt – kako će oni stvarati novu zemlju, kako će oni kompostirati? Zapravo, jednako kao što i mi koji imamo vrt kompostiramo u vrtu, samo što ćete vi umjesto vrta koristiti jednu kantu, a sam proces je isti.
Počnimo s kompostiranjem
Za početak, potrebni su nam sastojci i kanta s poklopcem. Izrada našeg komposta sliči pripremanju torte na kat. Krenimo sa sastojcima, a podijelit ćemo ih u dvije skupine – suhe i mokre.
Mokri sastojci – ovi su sastojci bogati kemijskim elementom dušikom:
– ostaci voća i povrća
– kore, koštice, peteljke, lupine
– vrećice od čaja
– ljuske jaja
Suhi sastojci – ovi su sastojci bogati kemijskim elementom ugljikom:
– suho lišće, karton (neobojeni)
– kuhinjske salvete od celuloze (one neobojene, bijele salvete)
– suhi ostaci biljaka
– piljevina i sijeno (ako ih nemate, suho lišće, karton i kuhinjske salvete su sasvim dovoljni, samo znajte da piljevina i sijeno također mogu ići u kompost)
Uz sastojke, potrebna nam je i već spomenuta kanta s poklopcem. Možda imate neku staru, ako ne, možete kupiti i novu. Kod kante su važne dvije stvari – da ne otpušta štetne tvari (ako kupujete novu, uzmite neku koja je namijenjena čuvanju hrane i stoji na odjelima za kućanstvo). Druga stvar je da na kanti morate probušiti rupe jer je našem kompostu nužan kisik.
Za to zamolite nekog da vam bušilicom duž kante probuši rupe za „disanje“ (rupe ne smiju biti velike kako komadi kuhinjskog otpada ne bi ispadali van). Veličina kante ovisi o veličini kućanstva, tj. o količini kuhinjskih, biljnih ostataka, čini mi se da se prosjek kreće između 25 i 50 litara.
Sad krećemo sa slaganjem „torte“:
1. Potreban nam je temelj ili „baza“. Otiđite u šumu ili na obližnju livadu i donesite grančice i lišće. Ako kući nađete još i karton, odlično! Na dno kante stavite grančice, usitnjeni karton i lišće. „Baza“ je važna jer u ovaj dio odlazi višak vode, a on i osigurava prostor u kojemu se nalazi zrak.
2. Na to stavimo sloj šumske zemlje koja je bogata mikroorganizmima – malim stvorenjima koja se hrane našim sastojcima i upravo će oni razgraditi naše kuhinjske sastojke u novu zemlju. Kad budete radili drugu turu komposta, ne morate stavljati šumsku zemlju već možete upotrijebiti svoj „stari“ kompost. Ako niste u prilici ići po šumsku zemlju, u agrariji možete kupiti npr. „glistinac“ – zemlju koju su proizvele gliste i koja je isto strašno bogata „mikrićima“.
3. Nakon što usitnimo naše kuhinjske otpatke da se što prije razgrade, počet ćemo sa slaganjem slojeva: na „mokri“ sastojak odmah dodajemo „suhi“ i to u omjeru 3:1 u korist „suhoga“ sastojka. Znači, na jednu šaku „mokrih“ ostataka povrća, stavit ću tri šake koje se sastoje od kuhinjskih salveta, usitnjenoga kartona ili suhoga lišća. Zapamtimo – omjer je 3:1 u korist „suhoga“, tj. ugljika.
Još nekoliko važnih informacija…
Mikroorganizmima iz šumske zemlje koji aktiviraju cijeli ovaj proces i pretvaraju naše kuhinjske ostatke u novu zemlju, potrebna je energija, odnosno „hrana“ koju dobivaju iz naših kuhinjskih ostataka. Pored toga, potrebne su im još dvije stvari – kisik i vlaga.
Kisik im osiguravamo tako da nakon tjedan dana smjesu počinjemo prozračivati, odnosno svakih par dana promiješamo ju kuhačom ili lopaticom („bazu“ ne diramo).
Vlagu provjeravamo tako da uzmemo u šaku dio smjese, stisnemo ju, ako iz naše ruke cure kapi vode, smjesa nam je prevlažna i dodat ćemo suhog materijala. Ako se smjesa raspada i ne drži se, nije kompaktna, onda ćemo dodati malo vode. Ubrzo ćete to već znati „po osjećaju“.
Što se temperature tiče, kantu ćemo držati u kuhinji ili na balkonu, izbjegavajući da je na izravnom suncu.
Ono što je jako važno za naglasiti jest da kompost ne smrdi! Ako vam se kompost usmrdio, znači da mu nedostaje kisika koji je nužan za naše mikriće koji marljivo razgrađuju i da je došlo do anaerobnog procesa, odnosno truljenja, koji se događa bez prisutnosti kisika. Ako se kompost usmrdio, dobro promiješajte materijal u kanti i dajte mikrićima kisika, a potom češće prozračujte svoj kompost.
Razgradnja ovisi o veličini kante, a za veličinu između 25 i 50 litara, ona traje oko mjesec dana što znači – kada napunite kantu, sačekajte još mjesec dana, tek je onda zadnja tura sastojaka razgrađena. To ujedno znači i da je vaš kompost gotov i trebao bi mirisati na šumsku zemlju.
Za kraj…
Vi ste sada, uz pomoć marljivih mikrića, od kuhinjskih otpadaka stvorili novu, bogatu zemlju. Izravno utječete na smanjenje otpada na svijetu i mijenjate ne samo svoj mali mikrokozmos – rasterećujete svoje kućanstvo „smeća“ i stvarate novu zemlju, već smanjujete i ukupnu količinu smeća koja opterećuje kamione, smetlišta i ponajviše prirodu, olakšavate proces reciklaže i stvarate novi i čišći svijet.
To je velika stvar i svaka čast jer ovime stvarate ljepši svijet!
