U pravilu se mogu pohvaliti solidnim pamćenjem. U stanju sam upamtiti sve svoje učenike imenom i prezimenom i po razredu koji polaze. Ne zaboravim ih ni nakon što završe školu, ostaju u memoriji. Svakako zapamtim nešto veće psine i pošalice,  rečenice i događaje vezane uz posao i privatni život, ali ne mogu zapamtiti geološka razdoblja. Što je bilo prije, paleolitik ili mezolitik? Gdje se ubrajaju jura ili kreda? Kojim su redom kreću i koja su obilježja kojega razdoblja? E, to nikako da zapamtim i sustavno posložim…

Plemensko vrijeme

Strip Mezolitik (Fibra, 2019.) nije mi pomogao u poboljšanju pamćenja pojmova, ali će mi zato ta priča ostati u trajnom i ugodnom sjećanju. U tome se stripu radnja odvija u dalekoj prošlosti, kada su ljudi živjeli u plemenskim zajednicama, služeći se kopljima i strijelama tijekom lova, štujući svoje bogove i pridržavajući se propisanih pravila kako bi što bolje i duže poživjeli, nastojeći biti u skladu s prirodom te ne remetiti mir ostalih plemena.

U središtu je priče dobrodušni mladić Poika iz plemena Kansa koji se nalazi između dječaštva i momaštva. Željan je dokazivanja u zajednici i htio bi što prije steći naklonost starijih ljudi, da ga muškarci doživljavaju kao ravnopravnu jedinku. Poika je domišljat i uporan u nadilaženju prepreka, no brzopletost i naglost karakteristična za proces mladenačkoga sazrijevanja više će ga puta umalo doći glave.

Osim što saznajemo kako jedna zajednica preživljava i funkcionira, upoznajemo posebne pojedince kao što je zastrašujuća starica Korppi Velho i pripovjedač Vanha Konkari koji umije ispričati priče što utjeraju strah u kosti slušateljima. Vanha u sebi čuva maštovite priče u kojima se redovno isprepliću magični i nadnaravni elementi. Primjerice, u jednoj Vanhinoj priči saznajemo zašto se stari Talja, čuvar logora, nikada ne smije, što mu se tako traumatično dogodilo u mladosti da je izgubio svaki razlog za smijeh…

Mezolitik se sastoji od kratkih poglavlja što se mogu čitati i odvojeno. Prvi je to cjeloviti rad Adama Brockbanka u području devete umjetnosti. Prije je radio storyboardove, a da ima bogatoga iskustva u animaciji, vidi se po načinu kako montira radnju.

Filmski jezik u svijetu stripa

Svladao je umijeće filmskoga jezika i prenio znanje u svijet stripa. Brockbank upotrebljava različite planove – koristi total kada želi pomnije dočarati lokacije, a bliže planove kada želi predočiti emocije protagonista, unutarnja stanja svijesti što se mogu iščitati na licama likova. Dojmljiva su Brockbankova uprizorenja prirode čije ljepote nisu narušene ljudskim faktorom, izazivaju zapanjenost i zaslužuju samo riječi pohvale. Uspio se Brockbank crtežom uživjeti u razdoblje kamenoga doba, približiti nam vrijeme koje gotovo pa nema nikakve sličnosti s 21. stoljećem.

Brockbank je, nema sumnje, uspio crtežom predočiti ono što je scenarist Ben Haggarty (1958.) naumio izreći. Haggarty je profesionalni pisac, suradnja između njega i Brockbanka polučila je odličan rezultat, iskorišten je narativni potencijal, nema ni viškova ni oscilacija u razini kvalitete. Zajedničkim snagama nastala je napeta, razrađena priča o smionosti, složnosti i sazrijevanju u kojoj se istodobno isprepliću poetski, realistični i fantastični elementi. Isprepliće se avantura i misaonost, uravnoteženo su zastupljene dinamične i statične scene. Ljubitelji davne povijesti doći će na svoje čitajući Mezolitik, impozantne su to priče u kojima mogu uživati baš svi koji su savladali umijeće čitanja i kojima nije mrsko uživati u majstorskome crtežu.

Ne postoji dobno ograničenje za ovu priču i teško će se naći netko tko će uspjeti osporiti kvalitetu ovoga djela, argumentirano iznijeti negativne prosudbe. Osobno bih najprije preporučio Mezolitik učenicima petih razreda koji na satovima povijesti podrobnije uče o drevnim kulturama, starim običajima i razvoju civilizacije. Tko zna, možda će upravo Mezolitik nekome pomoći u svladavanju termina (mezolitik, paleolitik…) koji meni još uvijek zadaju poprilične muke?