Proljetna priprema vrta: neće ni ta tikvica sama od sebe izrasti
I ovog siječnja navratili smo kod naše dežurne vrtlarice i pitali što nam je činiti da i ovog ljeta dođemo do pomidora iz svog dvorišta. 🙂
Novogodišnji praznici su iza nas što znači da nam je rano proljeće još malo pa na vratima. Ako ste odlučili da ćete ove godine imati svoje pomidore, tikvice i salatu iz svog vrta, sad je idealno vrijeme da polako krenete u tu avanturu.
Ovo što slijedi je „korak po korak“ vodič kroz vašu ovogodišnju vrtlarsku avanturu.
1. Nađi parcelu!
Ako si jedan od onih koji imaju iza kuće komadić zemlje koju možeš pretvoriti u plodan komadić slasnog vrta, odlično! Ako pak živiš u neboderu, to ne znači da ne možeš imati svoj mali vrt. Napravi đir po susjedstvu i baci oko na zemlju koja bi se mogla upogoniti u vrt. Obrati se mjesnom odboru, a ako je željena parcela u vlasništvu Grada, moguće ju je unajmiti od Grada.
Baci bubu susjedima u uho, možda znaju nekoga tko bi bio voljan iznajmiti postojeći vrt. Izradi oglase da tražiš vrt i nalijepi ih po kvartu/dijelu grada u kojem bi rado imao/la vrt. Kad sam svojevremeno tražila vrt u najam u istočnom dijelu grada, upravo mi se ova metoda pokazala kao najuspješnija.
Velik broj ljudi me nazvao i ponudio svoj vrt, koji iz bilo kojeg razloga više ne obrađuju, u najam. Još jedna metoda koja mi se pokazala jako korisnom je davanje oglasa u lokalnim oglasnicima poput Burze ili Butige.
2. Pripremi zemlju!
Nakon što si našao/la teren, sad je vrijeme za pripremu. Očisti zemlju, makni raslinje, povadi korijenje. Očisti zidove ako ih ima. Hladni, a sunčani dani su idealni za ovakvu vrstu grubih radova.
3. Plan!
Nacrtaj plan vrt. Prilikom dizajniranja svog budućeg vrta, obrati pozornost na to koje su biljke dobri susjedi određenoj biljci, a koje nisu dobri susjedi. Kao i ljudi – ne pašu svi svakome. Također, nauči koje biljke se siju/sade iza kojih biljaka. Dakle, napravi plodored – isplaniraj svoj vrt u različitim etapama, što prostornim, što vremenskim.
Imaj skicu kako će ti vrt izgledati u rano proljeće, kako u kasno, a kako pak na ljeto. Jasno iscrtaj na papir što siješ/sadiš iza koje kulture. Ovaj korak se često preskoči s idejom „ ma to ću u hodu“ što na kraju često završi kaotično i zato je uvijek dobro imati na papiru konkretan plan vrta.
4. Sjeme!
Kad si odlučio/la što želiš da ti raste u vrtu, potrebno je nabaviti sjeme. Danas na internetu postoji prava riznica sjemena, a sjeme se naravno može kupiti i u lokalnim agrarijama. Naravno, uvijek je dobro gledati da je sjeme organski uzgojeno, što znači da biljke s kojih je sjeme prikupljeno nisu tretirane agro-kemikalijama niti su uzgojene na mineralnom gnojivu.
Provjerite da na poleđini vrećice piše da sjeme „nije tretirano“ što znači da nije okupano u fungicidima (to se obično primjenjuje na sjemenu mahunarki poput graška).
5. Zemlja!
Čim se zemlja dovoljno osuši i zagrije, pripremite ju za sijanje/sadnju. Ili ručno, dakle, vilama ili mehanički, dakle motokultivatorom, ju razrahlite i usitnite da se s njom može raditi.
6. Tri, četiri, sad!
Ako vrijeme dozvoli, već u veljači možete krenuti sa sijanjem rano-proljetnih kultura. Salata, blitva, riga, mrkva, mladi luk – sve su to kulture koje vole hladnije vrijeme i čim se zemlja dovoljno osuši da se na njoj može raditi, možete krenuti s ovim kulturama.
Ako ćete ipak preskočiti ovu rano-proljetnu akciju, pripremite se za kraj travnja/početak svibnja kad je vrijeme za sadnju ljetnih kultura poput pomidora koji stoje za prave ljetne kraljeve vrta ili pak krastavce ili tikvice.
7. Njega!
Nije dovoljno zemlju samo pripremiti pa zasijati ili zasaditi presadnice. Informirajte se o adekvatnoj njezi vaših vrtnih mezimaca – vaše biljčice ćete morati zalijevati, prihranjivati raznim gnojnicama od kojih je najpoznatija ona od koprive.
Možda ćete ih malčirati sijenom ili otkosom trave kad im bude prevruće kako biste spriječili isušivanje zemlje. Protegnite noge do Gradske knjižnice, čitajte, učite i razvijte svoj sustav njege i brige za svoje biljčice.
8. Uživaj!
Uživajte u svom malom vrtnom carstvu. Klopajte svoje fino povrće. Nemojte se obeshrabriti kad vam nešto ne uspije – to je najnormalniji dio procesa i događa se baš svakome.
Vodite svoje vrtlarske dnevnike, opažajte, zapisujte, vraćajte se svojim bilješkama i učite iz njih.
Malo koji osjećaj je toliko dobar kao onaj kad u ljetni sumrak nakon rada u vrtu, umorni sjednete i gledate zadovoljni svojih ruku remek-djelo.
