Wikipedijinih prvih 20 iliti zašto participativnost i otvorenost znanja sada imaju (još više) smisla?

Wikipedija je kao nekomercijalna, participativna i otvorena enciklopedija na engleskom jeziku postala neupitno najrelevantniji enciklopedijski projekt našeg vremena, no osim toga postala je i resurs ne samo za stjecanja znanja, već i metoda kako djelovati na način koji podrazumijeva participativnost i otvorenost, te kako stvarati takav okoliš.

Ako ste se enciklopedijama oduševili rano u životu legendarnom i nagrađivanom ‘enciklopedijom za djecu i omladinu – Svijet oko nas’ koju je Školska knjiga izdala 1960. i 1962. (2. svezak), a veliki broj kućanstava imao u svojoj biblioteci – onda ste se po današnjim kriterijima navikli na predobro – prerano.

Izdanja na kojima radi više od 150 autora, desetine umjetnika i ilustratora u 5 godina proizvede djelo od 490 stranica koje je inoviralo strukturno (međusobne poveznice), formalno (skoro jednako vizuala i teksta) i sadržajno (težište na tehnologiju i otkrića) koje će se reizdavati pola stoljeća danas je teško zamislivo u Hrvatskoj.

Mimo očitih promjena uvjeta produkcije i tržišta, te opće specijalizacije u znanjima neo-liberalizma, problem suvremenih enciklopedija i odnosa opće populacije prema enciklopedijama je vjerojatno najviše World Wide Web. Naime, ako niste jako specifično vezani uz usko stručno i visoko kodificirano polje za što vam je lako naći dobru enciklopediju koju želite imati pri ruci onda je web search jednostavna supstitucija za skoro sve ostalo.

Ranih 90-tih je Microsoftova Encarta prvo CD-ROM, pa i DVD izdanjima još zadržavala ideju opće enciklopedije kao kućne norme u digitalnom materijalnom obliku. Nakon prvih 5 godina eksponencijalnog rasta amaterska Wikipedija je komercijalnu Encartu pogurala na web, čak i da postane dijelom participativna, ali kako nije postala i otvorena, a uskoro ni više usporedivo dovoljno velika ni uspješna kao izdavački projekt (Microsoftu isplativa) – uskoro se i ugasila. Više nije bilo moguće raditi projekte koji u polju enciklopedistike na internetu ne uzimaju u obzir model rada, vrijednosti i resurse koje je oko sebe izgradila Wikipedija. 

15. siječnja 2001. postala javnim webom upisom programerske test šale Hello World koju je upisao Jimmy Wales internet poduzetnik, su-osnivač Wikipedije koji je sada emeritus u upravi Wikimedija zaklade. On je uz Larry Sangera, koji je kao stručniji enciklopedist odradio dosta sadržajnih i strukturnih odrednica, imao velike aspiracije i vidio tehnološki potencijal, no nije imao i preciznu viziju – a nije mu to bio prvi pokušaj u ovakvim projektima pa je ovog puta odabir Wiki modela razvoja bio jako važan. 

Prvi Wiki projekt općenito započeo je puno ranije Ward Cunningham kao etabliran programer, istraživač i pedagog. Prije weba razvijao je koncepte organskog mapiranja znanja u svojoj organizaciji (fleksibilni rast u i u preciznosti i opsegu), koji će s webom dobiti javni oblik u njegovom WikiWikiWeb softveru, koji je kao model prozvan Wiki.

Participativnost u stvaranju sadržaja i editabilnost skoro svega je bila djelomično i odlika originalnog WorldWideWeb koncepta njegova pokretača Tim Berners-Leea. Nažalost, prve komercijalne implementacije web browsera (Netscape) nisu podržale ovo svojstvo, te smo ostali uskraćeni editabilnijeg i participativnijeg WWW iskustva, no Wiki sustav se razvijao dalje u raznim oblicima. 

Softver koji danas poslužuje Wikipediju i sestrinske joj Wikimedija projekte – naknadno nazvan MediaWiki, postao je najpoznatiji web softver te vrste i omogućuje različite vrste editiranja i participacije od potpuno ad-hoc i anonimnog za veliki dio sadržaja i većinu korisnika, do planskog i administrativno visoko strukturiranog za samo iskusne i ovlaštene tzv. ‘Birokrate’ u Wikimedija žargonu. MediaWiki je kasnije osnažen stotinama ekstenzija, među kojima su najpoznatije i najznačajnije ona za Semantički web, koja čini podatke ne samo objavljenim u enciklopedijskim kategorijama, već i logički povezanima u računalu u procesabilne logičke strukture. Zbog tog razvoja (Semantic) MediaWiki je postao default softver za repozitorije znanja od UN-a i državnih agencija, do znanstvenih, komercijalnih, (sub)kulturnih i čak projekata u zajednici koje teže dugoročnoj održivosti  kao što je VIKIA za djecu. Pojedini projekti poput Kiwixa razvijaju offline-wikipedia sustave za educiranje mladih koji nemaju pristup tehnologiji i infrastrukturi u udaljenim ruralnim i nerazvijenim područjima (super BBC podcast).

Inzistiranjem na modelima participativnog rada i odlučivanja, metodama otvorenog publiciranja sadržaja, te otvorenosti koda i autonomnoj informatičkoj infrastrukturi u proteklih 20 godina Wikipedija je postala izuzetno dugovječan i održiv internet projekt s kontinuitetom na vrhu web popularnosti (uvijek u prvih 20 a često među 5) kao jedini nekomercijalni projekt. Istovremeno je Wikipedijin utjecaj na globalnoj razini weba postao neupitan i za sve druge i potpuno drugačije. Najveće internet kompanije poput Googla, Applea, Facebooka i Amazona, koriste Wikipedija sadržaje za svoje pretraživače, a neke su i česti donatori za pojedine projekte.

izvor: WikiQuality

Veliki broj malih kultura i jezika (Wikipedija gradi svoje instance po jezičnim a ne nacionalnim osnovama) su se emancipirale čineći opća globalna, ali i specifična (trans)lokalna znanja dostupna na svojim jezicima. Bez ovakvog sustava podrške i otvorenosti enciklopedije na švedskom ili na filipinskom Chavacano kreolskom jeziku sigurno ne bi bile usporedive u opsegu onima na španjolskom, francuskom ili njemačkom, a sada upravo jesu… a enciklopedija na Esperantu, malim domorodačkim jezicima ili pojednostavljenom engleskom tzv. Simple English enciklopedija možda ne bi ni postojale. 

Projekti poput Wikipedije na hrvatskom jeziku gdje je 2013. ministar obrazovanja morao upozoravati na falsificiranje podataka pokazali su u proteklih 10 godina da nije dovoljno podrazumijevati dobre namjere u otvorenosti i participativnosti, već da je važno da široka zajednica djeluje proaktivno u održavanju slobodnih i otvorenih resursa, kako isti ne bi bili zlorabljeni. U tom smislu je jako važno da osim amatera pojedinaca, postoji aktivno sudjelovanje i pojedinačnih stručnjaka, te organizacija i institucija koje djeluju u srodnim poljima a koja svojim radom mogu promicati etiku otvorenog i slobodnog znanja, medija i tehnologija.

Takvim projektima podiže se opća medijska pismenost mlađih generacija, koje su odrastala okružene skoro isključivo komercijalnim digitalnim sadržajima, servisima i uslugama, koje potiču konzumeristički odnos prema tehnologiji, a potpuno izbjegavaju njihovu kritiku. Veliki broj protesta posljednjih godina po pitanju privatnosti i eksploatacije podataka ipak je počeo skretati pažnju javnosti prema slobodnim i otvorenim tehnologijama. U američkim  sveučilištima tako postoji dovoljno veliki interes za poučavanjem vještina i istraživanja vezanih uz Wikimedije da je prije nekoliko godina stvorena zasebna organizacija WikiEdu sa tim fokusom.  

Knjižnice, Muzeji, arhivi ali i druge ustanove i organizacije koje djeluju u kulturi i edukaciji tu posebno mogu pomoći kroz takozvane GLAM-Wiki platforme za suradničke projekte, za koju je od ove godine po prvi put uspostavljena osnova za rad kroz inicijative sa knjižnicama a koja će se  razvijati šire za kulturu na #GLAMwikiCROATIA.

U 20 godina sustav Wikimedija je uz Wikipedije oko 300 jezika, MediaWiki software etablirao i neke od svojih sestrinskih projekata do zamjetne vidljivosti i održivosti, poput Wiktionary (rječnika), Wikivoyage (wikija za putovanja), Commons (za medijske sadržaje) i drugih. Wikimedia Foundation je kao zaklada stvorila i mrežu svojih podružnica u raznim zemljama, ali i partnerskih odnosa sa svim sektorima među kojima je veliki broj nacionalnih institucija i NGO-a, ali recimo i UN. 

U vrijeme pandemije se pokazalo jako važno djelovati brzo, točno i informativno posebno u polju zdravstva, kada se Wikipedija za razliku od društvenih mreža i medijskih manipulacija pravovremeno i dosljedno odnosila spram neistina i raznih fake news fenomena. Unutar toga je i revidirala svoj novi desetogodišnji strateški plan Wikimedija zajednice u smjeru identificiranja sebe kao ‘esencijalne infrastrukture’ u ekosustvu slobodnog i otvorenog znanja.

Wikimedija pokret ulazi u novo desetljeće ‘punoljetnost’ s više odgovornosti i zrelosti nego ikada prije da djeluje dugoročno pozitivno i konstruktivno u svijetu koji je normalizirao medijsku, tehnološku i etičku reduciranost na zaradu, brzu popularnost i rezultate, te je prepun diskriminacija pojedinaca i grupa. Wikipedija je u tom smislu postala puno više od enciklopedijskog internet opisa svijeta oko nas, ona je sada projekt koji nas na webu uči kako zajedno stvarati odgovorniji i održiviji svijet.

Za više informacija o aktivnostima vezanim uz rođendan i obljetničku godinu pogledajte ovdje.