Tko ne bi htio biti povjesničar/ka kada pročita ovako dobre knjige!
Pomalo zastrašujuće izgleda kada odlučite prvi puta zalutati u povijest. Godine, velike ličnosti, stranice isijavaju veličinom koju možemo teško pojmiti.
Neke prestraši – to su oni koji će ulicama kasnije govoriti o debelim knjigama zaboravljenih naslova u kojima se samo redaju godina za godinom za godinom za godinom dok čitatelj ne zatvori knjigu i stavi ju između zaborava i najviše police.
Međutim, neke zaintrigira – mora biti nešto više od godine i osoba. Mora biti nešto više od udžbenika koji vrtite otkada ste sjeli u školske klupe. Samo što?
Pitanje je to koje izaziva strah, jer osjećamo li se spremnima za ono što se nalazi iza godina i osoba? Shvaćamo da je svijet veći od našeg kvarta, ali koliko? Ako se zaletimo, moglo bi nas uhvatiti srce od enciklopedijskih svezaka ili povijesti za koje je potrebno dvoje.
Ne želimo se uplašiti korica, kao ni prijeko potrebnog savjeta koji kao djeca volimo prvo odbaciti, a tek onda ga krenuti tražiti u visoko travi.
Jer u trenutku kada prođete Ištarine dveri te se nađemo opasani ormarima i knjiga te shvatimo kako ne znamo želimo li krenuti abecedno, kronološki, nasumično – sjetit ćete se gdje ste bacili preporuku u visoku travu.
A ta preporuka broji pet naslova te ide ovim redoslijedom.
1. Edicija „Užasi povijesti“
Vjerujem kako su ovo knjige koje su me uvukle u povijest. Nisam imao djeda istraživača, ni otkačenog profesora koji me zaludio poviješću. Bile su to knjige, a one koje su mi tijekom osnovne škole prve završile u rukama bile su iz edicije Užasi povijesti.
Uravnotežen humor s osnovama iz odabranih povijesnih razdoblja jedino je što je potrebno za zakoračiti u povijest te s lakoćom pohvatati sve one brojke i osobe koje je profesor ispisivao na ploči kroz godinu. I nasmijati se. Previše puta.
Međutim, to se brzo čita i u jednom trenutku ćete se osjetiti spremnim za povratak u knjižnicu te za hrabar pogled među one, znate, one ful velike knjige.
2. FUL velike knjige
Kada govorimo o knjigama koje nikada neće završiti u brojnim rukama zbog krivog prikazivanja povijesti, onda govorimo o FUL velikim knjigama koje se više kupuju radi prestiža doli znanja.
Međutim, vas zanima povijest. Problem je samo što ne znate točno definirati što jer ne znate što stvarno je povijest.
Stoga – kratke povijesti svijeta! Oksimoron svakog novajlije koji misli da će jednoga dana znati što je povijest.
Pod rukama bi Vam se u tome slučaju trebale naći ili Kratka povijest svijeta za mlade ili Kratka povijest svijeta koje izvlače najvažnije moguće na najzanimljiviji mogući način.
Međutim, osjećaja sam kako ćete se toga zasititi nakon tjedan dana. Veći zalogaj stoga predstavlja Povijest, velika ilustrirana enciklopedija, koja će vam na najbolji mogući način prikazati širinu pojma povijesti.
I što onda? Panorama povijesti je iza vas. Gdje sada? Okret za 180 stupnjeva te povratak.
3. Era po era
Recimo kako vas je zaintrigirala antika – SPQR – Povijest starog Rima predstavlja dobar početak.
Autorica Mary Beard u samo 622 stranice (tako je, samo 622 stranice) uspjela je predstaviti cijelu povijest Rima. Nemojte se dati zastrašiti, bit ćete nagrađeni.
Međutim, ako to nije vaš đir, onda bi Vas mogli zaintrigirati, tko drugi, nego Vikinzi u knjizi Larsa Brownwortha Morski Vukovi. Vikinzi su više od ratovanja i kaciga s rogovima koje su samo mit, ali to prepuštam Vama da otkrijete u knjizi!
Prestaro? Prihvaćam kritiku – Renesansa: kratka povijest onda je vaše štivo!
Još novije?
Znam gdje me vodite, vodite me u 20. stoljeće, želite čuti gdje možete saznati o dva događaja koja su (vjerojatno) u 21. stoljeću odvela djecu u istraživanje povijesti – Prvi i Drugi svjetski rat.
Velike bitke II. svjetskoga rata predstavlja savršen uvod u najveći svjetski rat s obzirom na to kako govorimo o ratu, a ako govorimo o ratu – onda moramo govoriti o bitkama koje su u knjizi prikazane na koncizan način.
„Ali barba autore, nama je dosta političke i vojne povijesti. Pokaži nam ono što se nalazi iza dimne zavjese.“
4. Pišem ti, putopišče
Putopis. Ta vrsta koja će Vam približiti i najudaljenije mjesto na planeti i u povijesti. U Europi: putovanje kroz dvadeseto stoljeće najbliže je onome što čitate u svim pregledima i enciklopedijama o 20. stoljeću. Gotovo kao dokumentarac koji vas vodi od carske Rusije do diktatorske Španjolske.
Za povratak u Antiku pobrinuo se Pauzanije sa svojim Vodičem u Heladu koji je bolji od bilo kojeg dokumentarca o antici. Iako ćete kada odrastete shvatiti kako je Pauzanije znao pretjerati, ali ostavimo kritiku za nadolazeće godine.
I naravno – Milion – putovanja Marca Pola. Ime govori za sebe.
5. Najbolja strana povijesti
Vrijeme je da zaokružimo priču. Smijali smo se na početku, shvatili koliko široka povijest stvarno jest, prošli najbolje od najboljih era kroz pera, kako povjesničara, tako i pisaca.
Sada je vrijeme opet za nasmijati se jer povijest ne čine samo grandiozni događaji o kojima se voli pričati.
Vjerujem kako bih vas mogao upoznati sa Tomom Standageom te njegovom Jestivom povijesti čovječanstva ili Povijesti svijeta u šest čaša u kojima autor objašnjava razvoj civilizacije kroz ono što najviše volimo – hranu i piće. Potreban odmak od svega što ste dosada imali prilike čitati.
U tu kategoriju zasigurno spada i Apsolutno nezamislivo: pokušaj shvaćanja 20. stoljeća koja priča o stoljeću vaših roditelja i djedova bez da se temelji na ratovima.
To već nije odmak – to je olakšanje koje bi Vas trebalo zaintrigirati jer priča ono što vam djedovi nisu rekli jer i oni su radili gluposti u mladosti.
Međutim, obećao sam vam smijeh za kraj. Obećao sam vam Povijest bez dosadnih detalja. Jer nakon iščitavanja svih tih knjiga koja će Vas odvesti do najdražeg razdoblja, treba se opustiti s jednom knjigom u busu.
A upravo to je Povijest bez dosadnih detalja koju je Ian Crofton ispunio čudnovatim situacijama kojima povijest obiluje kao primjerice da su američki revolucionari svoje geslo uzeli iz Vergilijeve pjesme o pravljenju sira ili da je Edvard III. zabranio svojim vojnicima – sport.
Kada sve ovo pročitate – čujemo se ponovno!
