Znate ono kada pišete neki esej ili domaću zadaću, pa vam tata dođe na vrata i kaže: „Eh, lako vama tako učiti, mi nismo imali Google!“

To je dakako istina – danas provodimo jako puno vremena na internetu u potrazi za raznim informacijama, te isto tako internet, budući da je većini nas nadohvat ruke, često postaje izvor preuzimanja tih informacija.

No, postoji kvaka!

Jako se često događa da u cijelom tom polju informacija koje nazivamo internetom ima izrazito puno onih koje nisu istinite!

Informacije koje nisu točne nazivaju se dezinformacijama. To su izmišljene i lažne informacije koje govore o nečemu što se nikada nije dogodilo, a koje su na internet postavljene namjerno kako bi utjecale na čitatelje. Drugim riječima, to su vijesti koje su sve samo ne vijesti.

Kakve sve dezinformacije postoje?

Jednom riječju: svakakve!

Najbolje je da krenemo od jednog jako poznatog termina za kojega ste sigurno čuli, a to je clickbait. Riječ clickbait dolazi od engleskih riječi click (klik) i bait (mamac), a radi se o vijestima jako primamljivog naslova koje mame čitatelje na klikanje i otvaranje određene vijesti na internetu.

Primjerice, sigurno ste surfajući internetom naišli na naslov koji je počinjao sa „Morate ovo pogledati…“ ili „Nećete vjerovati…“, a kad ono, tekst nema nikakve veze s naslovom!  Upravo to je clickbait, kojemu je svrha privući ljude na otvaranje neke internetske vijesti.

Nadalje, sigurno ste u razgovoru ili na internetu naišli na spominjanje pojma fake news. U doslovnom prijevodu s engleskog to znači lažna vijest.

Fake news odnosi se na lažno izvještavanje o nekom događaju koji zbunjuje čitatelje do te mjere da sami više ne znaju čitaju li nešto istinito ili lažno.

Primjerice, fake news koja je mene osobno jako razljutila, a sama sam si kriva, je vijest koja je glasila da uskoro izlazi film „Prijatelji“ (na temelju istoimene serije).

Još jedan pojam o kojemu smo pisali i u našem Brickzineu je deepfake. Sastavljen od riječi deep (duboko) i fake (lažno), to je specifičan fenomen koji za razliku od clikcbaita i fake newsa koristi tehnologiju baziranu na umjetnoj inteligenciji i na taj način proizvodi izmijenjene i lažne slikovne i video sadržaje. Cilj je isti: prikazati nešto što se u stvarnosti nikada nije dogodilo.

Primjer za deepfake je video koji je cirkulirao YouTubeom o čovjeku koji je u sekundi mogao svoje lice i glas izmijeniti u lice i glas drugih poznatih glumaca. Na prvu, činilo se da se radi o najboljem komičaru na svijetu, no kasnije se ispostavilo da je čitav dio s mijenjanjem lica, naravno, lažan.

Jesmo li vas potaknuli da isprobate neki od naših prijedloga, izradite nešto od stvari koje drugi smatraju otpadom ili pokrenete neku malu ili veliku akciju među prijateljima? Pišite nam na koronakid2020@gmail.com o tome, pošaljite fotke ili – pazi ovo – snimite svoj vlastiti prijedlog jingl-a za sljedeću emisiju Korona Kid-a!! Željno isčekujemo vaše ideje i prijedloge!”

OK, a zašto dezinformacije uopće postoje?

Na ovo pitanje odgovor je jako složen, a tiče se jedne zamršene priče o zarađivanju novca i kontrole nad čitateljima i informacijama.

Pokušat ćemo to opisati na vrlo jednostavan način: danas postoji jako puno medijskih kuća, koje se na neki način natječu. Natječu se oko toga koja će biti bolja, koja će imati više čitatelja i gledatelja, čije će se vijesti gledati i slušati više i tako dalje.

Isto tako, više čitatelja znači i više klikanja na razne oglase koji okružuju tekstove, što tim medijskim kućama donosi novac.

Znači, ako nam je matematika točna, više čitatelja znači više novaca!

Čitatelje te kuće privlače raznim metodama manipulacije, poput svih vrsta dezinformacija navedenih iznad. Sve navedeno dovodi nas u poseban problem – kako raspoznati one informacije od dezinformacija?

Kako prepoznati lažnu vijest?

Da bismo prepoznali lažnu vijest, prva stvar koju moramo naučiti je medijska pismenost. To znači da trebamo imati određeno znanje kako koristiti medije (odnosno, kako googlati, koje stranice posjećivati i gdje tražiti informacije), kako vrednovati i analizirati to što pročitamo, te kako razviti neka vlastita stajališta.

Pritom,  jako je važno imati na umu i promišljati o stvarima poput tko je pisao određenu vijest i za koga,  kakav je sadržaj te poruke i zašto je on baš takav, ali i kako se ta poruka prikazuje.

Evo i praktičnih koraka kako se obraniti od lažnih vijesti, ali i kako ih ne širiti:

1. Pročitaj sve!

To jest, nemoj čitati samo naslov!

Bez čitanja cijelog teksta ne možemo znati o čemu se točno radi. Također, ako se u samom naslovu nalazi lažna vijest, bez čitanja čitavog teksta samo ćemo širiti dezinformacije. Stoga, uvijek sve čitaj!

2. Provjeri izvor!

Jako je važno tko je objavio vijest! Prvo pomno prouči stranicu. Pogledaj njenu domenu – završava li na nešto poznato poput .com, .hr, ili je nastavak jako čudan.

Ako nije poznata domena, lako je moguće da se radi o nekoj sumnjivoj stranici. Prouči i izgled, kao i podatke za kontakt. Ako se neka stranica čini podosta čudnom samo pri gledanju, lako je moguće da nije baš od povjerenja.

Isto tako, da se uvjeriš u vjerodostojnost stranice, provjeri i ostale članke na toj stranici – ako se svi čine sumnjivima, tu sigurno nešto ne štima!

3. Provjeri tko je autor!

Ime autora jednostavno googlaj! Brza pretraga autora trebala bi pružiti informacije je li taj autor stvaran, te koje je sve tekstove pisao i gdje se ti tekstovi nalaze. Na temelju toga zaključit ćeš može li se njegovim tekstovima vjerovati ili je ipak bolja ideja potražiti nekog drugog autora.

4. Provjeri datum i vrijeme objave!

Samo zato što je nešto nedavno objavljeno, nipošto ne znači da je „svježa“ vijest! Neki portali uzimaju stare vijesti i ponovno ih objavljuju, što može dovesti do raznih neprilika, ali i širenja dezinformacija.

5. Provjeri korištene izvore!

S tom provjerom uvjerit ćeš se podupiru li informacije iz korištenih izvora vijest u tekstu. Ako izvora uopće nema, lako je moguće da se radi o lažnoj vijesti.

Ali, i tu treba biti oprezan jer mnogi članci navode izvore koji su također lažni.

Kako u ovom kupusu biti siguran? Pa jedan je od načina provjeriti govori li više portala o istoj vijesti. Ako da, onda vjerojatno vijest nije lažna, no ako ne, tu je nešto sumnjivo!

6. Provjeri citate i fotke!

Autori lažnih vijesti često izmišljaju citate ili ih pak pripisuju nekim drugim osobama. Citat lako provjeriš na internetu, kao i fotografiju. TinEye je dobra tražilica za slike koja otkriva gdje se sve slika pojavljuje na internetu!

7. Budi svjestan/na svojih stavova!

Uzmi u obzir da tvoj stav o temi može utjecati na tvoju vlastitu prosudbu. Često pratimo neke vijesti koje potvrđuju naše stajalište, ali na to lažne vijesti i ciljaju, stoga je jako važno provjeriti temelje li se vijesti koje čitamo na činjenicama umjesto da ih širimo samo zato što se s njima slažemo, bez obzira na to jesu li lažne.

8. Razmislite prije nego podijelite!

Ako uzmemo sve rečeno u obzir, preporučujemo da uvijek dobro razmislite prije nego podijelite neku vijest s drugima. Lažne vijesti ovise o dijeljenju među ljudima, stoga je jako važno promisliti je li nešto stvarno ili je samo neka zafrkancija ili laž. Ako bez razmišljanja dijelimo lažne vijesti, to može imati loše posljedice za one o kojima je riječ.

9. Pitaj stručnjake!

I dalje nisi siguran/na? Nema problema, jer uvijek ima ljudi koji će ti rado pomoći u razotkrivanju lažnih vijesti! Možeš upitati knjižničare, učitelje, roditelje ili se pak možeš osloniti i na brojne fact checking stranice!

O projektu

Tekst je nastao kao dio projekta Korona Kid u partnerstvu riječkih udruga Ri Rock (Radio Roža) i Udruge RUKE (Vijeće mladih Benčić) te Gradske knjižnice Rijeka (izdavač Brickzinea). Projekt Korona Kid je podržan sa 4 997 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.