Najprije odi na YouTube. Upiši “Hugo izaberi jedan broj sigurno ćeš pogriješiti”. Retro spika. Nas, koji smo imali deset godina 1997., pratio je zao smijeh te vještice i njezina prijetnja. Sigurno ćeš pogriješiti! Užasno. Ni u igri nisi siguran od pogreške. Što znači pogriješiti? Koje su greške loše i potpuno nepoželjne, a koje si u životu moraš dopustiti da bi postao bolji? 

Najzeznutija stvar s greškom je to što ju već kao običnu riječ koristimo na 100 načina, u milijun različitih prilika, u milijun situacija i može značiti baš svašta. Kad kažemo banana, jasno je da to jedemo mi i majmuni, kada kažemo snijeg, jasno je da je to ono na što u Rijeci gotovo možemo zaboraviti (iako kažu da Eskimi imaju gomilu riječi i za snijeg). I greška je isto imenica, ali uperiti prstom u nju, nije nimalo jednostavno.

Prema Hrvatskom jezičnom portalu greška je ‘ono što se učini protiv plana ili drugačije nego što valja, neispravan postupak, omaška; neispravnost nastala takvim postupkom, tako prouzročen nedostatak, slaba strana izražena kao svojstvo čega; nedostatak’ dok je pogreška ‘netočna ili loša ideja ili mišljenje’, ‘ono što je napravljeno loše, netočno ili nekorektno’. Zvuči dosta depresivno, tamno i neugodno. 

Grešku upoznaješ vrlo rano, kao beba. Negdje ti zvoni u uhu jer svi oko tebe govore o nekakvim pogreškama. Jedni misle da ta mama POGREŠNO doji, drugi da tata POGREŠNO mijenja pelene, a treći da ti POGREŠNO rastu zubi. Nakon toga samo ćeš sve češće slušati o pogreškama, a onda će vrhunac nastupiti u školi. Tu će svaki dan biti nešto pogrešno, posebno na matematici koja je na pogreške baš jako osjetljiva.

Čini nam se da postoje dobre i poželjne pogreške. One ovise o zanimanju, rezultatima pogreške, načinu njenog pokazivanja. Recimo, kada liječnik pogriješi, to je nešto jako opasno i neugodno. Kada voditelj nuklearne elektrane pogriješi, to je još gore. Ipak, kada glazbenik pogriješi, možda za to ni ne znaš. Neće ti reći, ali možda je baš tako nastao hit. Isto tako ti neće reći ni pisci, ni slikari. Neke pogreške sjednu super. 

O važnosti greške u pozitivnom smislu puno se govori kroz život u razvoju posla, karijere. Kaže se da moraš puno puta pokušati ne bi li došao do uspjeha. Winston Churchill, legendarni britanski političar, rekao je: “Uspjeh je ići od neuspjeha do neuspjeha bez gubljenja entuzijazma.” On je znao što govori. Pobijedio je Hitlera.

Uz grešku danas dolazi cijela obitelj riječi – zeznuo, zabrljao, zafrknuo, debil si…FAILLLL!!!!! Svakako, greška izaziva teške riječi, uvrede, prostote, neugodu, napetost… i zato je nakon ulice u prvom Brickzineu, dosade u drugom, upravo greška okupirala stranice našeg trećeg broja. Da je lako, ne bi nas zanimalo.