Raznolika umjetnost

Kad odrasteš, (p)ostani umjetnik

Priče
Ilustrirao: Sanjin Smajlović

Prije nego išta drugo kažem, moram ti reći ovo. 

Imaš pravo ne znati što želiš pa onda saznati. Imaš pravo nešto odabrati pa se predomisliti. 

Imaš pravo biti jedno i drugo i treće pa i četvrto, ako te to veseli. To se odnosi i na tvoje hobije i na tvoje društvo, na hranu koju jedeš, odjeću koju nosiš i na tvoj budući posao.

Ipak, u svemu što radiš uvijek možeš postati i ostati umjetnik.

Ilustrirao: Sanjin Smajlović

Čak i ako ne znaš slikati, čak i ako ne voliš plesati, čak i ako misliš da si stvoren za sve osim za umjetnost. Veliki je slikar Pablo Picasso jednom rekao kako je svako dijete umjetnik, ali problem je ostati umjetnikom i kad se odraste.

Nemaš pojma o čemu pričam? To je možda zato što tek trebaš otkriti da je umjetnost mnogo više od onoga što nam prvo padne na pamet kad je netko spomene.

Tko sve može biti umjetnik?

Kad kažem umjetnik, na koga prvo pomisliš? Je li to slikar? Glumac? Pjevač ili plesač?

Misliš dobro jer oni zaista i jesu umjetnici, a njihova su zanimanja umjetnička zanimanja. Neki od njih išli su u umjetničke škole, zatim na umjetničke akademije, a neki su svoja znanja i vještine sakupljali dugogodišnjim umjetničkim radom.

Samo su neka zanimanja umjetnička zanimanja, ali umjetnost može biti prisutna u svakom zanimanju koje možeš zamisliti.

Umjetnik je osoba koja stvara nešto novo i posebno iz nečega ili ni iz čega. Umjetnik oživljava neživo, daje mu dušu i ljepotu, daje mu život. Pa tako obična kugla blata ili gline, u rukama umjetnika može postati pingvin, dvorac ili kip. Hrpa slova i riječi u glavi pjesnika postaje pjesma, a u glavi romanopisca roman.

No, može li netko iz neumjetničkog zanimanja biti umjetnik, naprimjer automehaničar? Naravno da može! Ako u svom poslu pronalazi načine da bude kreativan, da se igra, uvijek otkriva nešto novo i predan je svom radu kao slikar svojoj slici i kipar svome kipu, tada i za automehaničara možemo reći da je umjetnik u svom (neumjetničkom) poslu.

Evo nekoliko neumjetničkih zanimanja u kojima se često kriju pravi pravcati umjetnici.

ZANIMANJE KUHAR: Slikar u tanjuru 

Jesi li ikada kušao jelo, tako ukusno, da ga nisi mogao prestati jesti? Možda je to bilo u restoranu, a možda ga je skuhala tvoja baka. Svakim novim zalogajem imao si osjećaj da putuješ u neki čudesni svijet u kojemu je baš sve po tvom.

Možda te miris tog jela, kao vremeplov, vratio u vrijeme kad si bio sasvim mali i s mamom i tatom ljetovao na nekom divnom mjestu.

Takva čarobna iskustva za stolom znače da je osoba koja je pripremila jelo zaista umjetnik. Kao što slikar dobro zna koje boje treba pomiješati da bi dobio onu koja mu treba, tako i odličan kuhar zna koju namirnicu povezati s kojom, kakav će ih začin učiniti još ukusnijom kombinacijom i stvoriti u našim glavama uspomenu kakvu nećemo moći zaboraviti i dugo nakon što se dignemo sa stola.

ZANIMANJE UČITELJ: Kipar u učionici 

Kad pomisliš na kipare, u glavi ti se pojavljuje slika prostorije pune gline ili kamena i nekoga tko obrađuje materijal i stvara skulpture. Jesam li pogodila? A možeš li u toj ulozi zamisliti svog učitelja ili učiteljicu? 

Ma kako neobično zvučalo, ako dobro rade svoj posao, mnogi su učitelji umjetnici, najsličniji kiparima. Njihov je životni poziv, a i umjetnički zadatak, oblikovati djecu u dobre ljude. Njihova uloga nije samo naučiti vas zbrajati i pisati pisana slova, već u vaša srca uklesati ljubav, suosjećanje, hrabrost i dobrotu prema svijetu i svima koji u njemu žive. A sudjelovati u stvaranju dobrih ljudi zaista je umjetnost.

ZANIMANJE VOĆAR: Plesač u vrtu 

Neke su jagode samo jagode, a neke su jagode savršena rapsodija okusa i mirisa koju ne želiš prestati jesti. 

Neke su breskve bezukusne i gumaste, a neke su tako silno sočne da nemaš nikakav problem s tim što si se, jedući ih, zaflekao kao beba. 

Nešto je do sunca i nešto je do zemlje, ali najviše je do onoga tko brine o voću koje jedeš. 

Iako se čini da su ljudi koji uzgajaju voće samo poljoprivrednici, ako malo razmisliš, shvatit ćeš da i oni mogu biti umjetnici u tome što rade.  

Svatko tko je ikada vidio kako izgleda vrt u kojem se uzgaja voće ili povrće, zna da osoba koja se time bavi treba biti spretna i izrazito nježna prema svojim biljkama. U vrtu se kreće kao balerina, nježno i na prstima, a kad bere voće, diže se na prste, rukama pokušavajući dodirnuti nebo. Osim što se u vrtu trebaju gibati lagano kao da su u baletnim papučicama, vrtlarska umjetnost očituje se i u znanjima koje vrtlari imaju. Koliko je sunca, koliko vode, koliko zemlje i koliko vremena, pažnje i brige potrebno da jagoda koju jedeš ima okus raja. Kao dobro uvježbana plesna koreografija, jedno se usklađuje s drugim, drugo s trećim, sve dok se ne otpleše savršeni voćni ples.

ZANIMANJE KNJIŽNIČAR: Glumac u knjižnici 

Padne li ti ikad na pamet kako se u tvojoj kvartovskoj ili školskoj knjižnici skriva malo kazalište? Vjeruj mi kad ti kažem da za pultom dječjeg odjela često sjede glumci. Umjetnici pričanja priča. 

Neki knjižničari na dječjem odjelu rade svoj posao kao da su pravi umjetnici. Djeci koja im dolaze otkrivaju ljepotu priče i čine je živom. Mijenjaju glasove, presvlače se u princeze i zmajeve, izrađuju mačeve od kartona i dvorce od pamuka. Od svake knjige u nekoliko sati mogu stvoriti pravu predstavu i ostaviti je u našim sjećanjima dugo nakon završetka pričaonice.

Članak je nastao kao dio projekta Digitalne rožice u partnerstvu Udruge Ri Rock, Udruge Ruke, Udruge Muzikopter i Gradske knjižnice Rijeka. Ukupna vrijednost projekta iznosi 458.380,15 HRK (85% sredstava sufinancirano je iz Europske unije iz Europskog socijalnog fonda, 15% sredstava osigurava Republika Hrvatska iz Državnog proračuna). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Ri Rock.