Majke i majčinska ljubav neiscrpan su izvor inspiracije za mnoge umjetnike pa tako i za one koji pišu za djecu.
Kako nam se bliži Majčin dan, izvukli smo slikovnice i knjige koje smo čitali i koje su nam se svidjele svojim pričama i ilustracijama, a koje govore o majkama, djecii nevjerojatnoj snazi ljubavi.
Slikovnica Neustrašiva mama (vlastita naklada, 2017.) autora Gorana Čučkovića i ilustratorice Valentine Supanz Marinić (sjećate je se iz Mališkijevića Malickog i Ljekarnika Miška?) je prekrasna priča o mamama u rimi koja će vas nasmijati i ganuti do suza. Mene je.
Na jedan divan način, autor je opisao što sve mame mogu i da se nekad zaista možemo osjećati poput superjunakinja. Multitasking je naša moć. A ilustracije baš lijepo nadopunjuju tekst i sigurno će vam izmamiti osmijeh na lice jer na humorističan način oslikavaju ovu jedinstvenu odu mamama.
Na svijetu snažnih mama ima
i zato se treba ponositi njima.
To nipošto nije situacija laka
i zato od mame ja stvaram junaka.
Jedna estonska autorica, Piret Jaaks, oduševila me slikovnicom Mamin zmaj (Ibis grafika, 2020.).
Slikovnica je to od koje nisam znala što očekivati, a dobila me je na prvu. Čini mi se da mi, mame, često imamo previsoka očekivanja od sebe samih. Meni je, iskreno, puno lakše kad vidim da nisam sama u svojim promišljanjima i dvojbama. Sve mi imamo svoje zmajeve, a ova slikovnica tako nježno, iz dječje perspektive progovara upravo o njima. Važno je da smo ih svjesne, da o njima razgovaramo s djecom i partnerima, da znamo da nismo same.
Ne postoji savršena mama i to nam mora biti jasno, bez obzira kako stvari stajale i izgledale. Ali mama koja je svjesna svojih zmajeva, koja sa svojom djecom razgovara, koja voli, tješi, raste, uči i pokušava biti bolja je sasvim dovoljno dobra mama. Lako je to shvatiti kad u rukama imate ovakav dragulj, jedan od rijetkih u kojima nije sve savršeno i ružičasto. Dragulj ne samo zbog priče, već i zbog posebnih i nevjerojatno lijepih i zanimljivih ilustracija ilustratorice Marju Tammik.
Jedna od najljepših slikovnica o majčinskoj ljubavi je Mama Medvjedica i Mali Medo (Školska knjiga, 2017.), autora Davida Bedforda i ilustratorice Jane Chapman.
Mali Medo je radoznao kao i sva djeca i ne može dočekati da odraste i bude velik i spretan kao njegova mama. Mama Medvjedica mu pokazuje što će sve moći raditi kad bude velik i odrastao. Veliki medvjedi mogu juriti brzo kao vjetar, letjeti visoko kao ptice te roniti i plivati kao ribe. Odrasli su toliko veliki da gotovo mogu dotaknuti nebo! No nakon cijelog dana, Mali Medo zaključi da mu je sasvim dobro ovako malenome, da ima vremena odrasti i da ima najbolju mamu na svijetu. Ovu slikovnicu krase veliki format, prekrasna priča i nježne, dirljive ilustracije.
Još jedna slikovnica istog autora, Davida Bedforda te ilustratorice Brenne Vaughan, o neiscrpnoj temi majčinske ljubavi je Volim mamu (Turistička naklada, 2016.).
Slikovnica puna ljubavi, topline i prekrasnih ilustracija mame srne i male srnice koje istražuju šumu i okoliš pazeći pozorno jedna na drugu i uživajući zajedno.
Slikovnica Mala Mara i veliko stablo (Turistička naklada, 2020.) autorice Ive Bezinović-Haydon i ilustratorice Lare Žigić donosi priču o djevojčici Martini i njenom odnosu s majkom.
O povjerenju koje mala Mara ne želi izgubiti pa svojoj majci priznaje da se penjala na veliko drvo, a što joj je bilo strogo zabranjeno. Nema važnijeg od iskrenosti i povjerenja između djeteta i roditelja. Nije lako naučiti prihvatiti odgovornost za svoje postupke, neki nikad ne nauče. I upravo o tome je ova priča. Iako su djeca zaigrana i znatiželjna, ovisna o novim iskustvima, neke granice moraju postojati. A majčina ljubav je takva da će oprostiti sve pogreške. Ili gotovo sve.
Slikovnica o ljubavi djeteta prema njegovoj majci koju uvijek rado čitamo je Volim te, mama (Naša djeca, 2012.) autorice Melanie Joyce.
Prelijepe ilustracije i priča iz perspektive djeteta koje je voljeno čine ovu slikovnicu nježnom i nadahnjujućom. Svako će se dijete prepoznati u ovim divnim stihovima punima ljubavi za majku.
Volim te, mama,
jer tvoja kosa miriše po livadnom cvijeću,
jer je tvoje lice meko poput svile,
a dlanovi nježni poput perja.
Ti i ja, Mali Medo (Epta, 1997.) dražesna je slikovnica Martina Waddella i ilustratorice Barbare Firth.
Jednom su bila dva medvjeda: Veliki Medo i Mali Medo. Veliki Medo bio je veliki medvjed i morao je raditi, a Mali Medo je bio mali medvjed i htio se igrati. Svima, koji su roditelji, dobro je poznata ta situacija. Djeca bi se uvijek igrala, a najčešće žele da u toj igri sudjeluju i roditelji. Što, naravno, nije uvijek moguće.
Tako i Veliki Medo ne može udovoljiti želji Malog Mede za zajedničkom igrom jer mora sakupljati drva, donijeti vodu, pospremiti njihov dom. Mali Medo želi sudjelovati u svim poslovima kako bi Veliki Medo što prije završio i kako bi se mogli igrati zajedno. Veliki Medo ima puno posla i Mali Medo se odluči za to vrijeme ipak malo poigrati sam: medo-skokova, medo-sklizanja, medo-ljuljanja, medo-igara-s-medo-štapićima, medo-stajanja-na-glavi. Veliki Medo je završio svoj posao i zadrijemao na kamenu. Mali Medo ga probudi i zamoli da se sad igraju zajedno.
Igrali su se oni mnogih medvjeđih igara.
I kada se sunce sakrilo iza drveća,
još su se uvijek igrali.
Onda Mali Medo reče:
Idemo sada kući, Veliki Medo.
Mali Medo i Veliki Medo odu u svoj medvjeđi dom, a Mali Medo kaže ono što svi roditelji, bez iznimke, vole čuti od svog djeteta:
“Bilo je lijepo, Veliki Medo-
reče Mali Medo-
igrali smo se ti i ja
zajedno.”
Prekrasna slikovnica o ljubavi i odrastanju koja nosi poruku da voljeti svoje dijete i biti blizak s njim, ne znači nužno sve mu dopuštati i priuštiti. Neke druge stvari su ipak važnije.
Još dok se dijete i ne rodi, pitate se kako će izgledati, kakvo će biti. Kada se rodi i vidite ga, i osjetite tu neizmjernu, bezgraničnu i bezuvjetnu ljubav, i dalje se pitate kakvo će biti kad poraste. Kakva će osoba biti, koju će školu odabrati, čime će se baviti.
Divna slikovnica Sve čudesno što bit ćeš ti (Mozaik knjiga, 2017.) autorice Emily Winfield Martin započinje ovim stihovima:
Gledam te i gledaš me
I ne mogu skriti:
Pitam se što sve čudesno
Jednom ćeš biti.”
Ova izuzetna slikovnica slavi ljubav roditelja prema djeci bez obzira na to što će oni postati kad odrastu i bez obzira na njihove izbore. Jer svakom je roditelju njegovo dijete najpametnije, najbolje i najljepše.
I tad ću te gledati
I ti ćeš gledati mene,
I kako god ćeš odrasti
Ja ću te voljeti.”
I to je ono što djeca trebaju znati, da ćemo ih uvijek i zauvijek voljeti, bez obzira na sve.
Jedna baš prigodna dječja knjiga prilagođena početnicima u čitanju je Anica i Majčin dan (Mozaik knjiga, 2020.), autorice Dese Muck i ilustratorice Ane Košir.
Osmogodišnja Anica željela bi iznenaditi svoju mamu za Majčin dan i kupiti joj lijep poklon, no nema dovoljno novca. U školi će izrađivati broševe, no Anica je za svoju mamu koju jako voli poželjela nešto drugo. Odluči ju ugodno iznenaditi i pospremiti kuću te skuhati ručak, ali ne ide sve po planu.
Čini mi se da je nekako najviše medvjedića u pričama o majčinskoj ljubavi pa evo još jedne, Mamin mali medo (Turistička naklada, 2015.).
Nježna slikovnica autorice Gemme Cary i ilustratorice Delie Ciccarelli. Mama medvjedica uči svog malenog medvjedića sve ono što medvjedi trebaju znati. Kako se penje na drvo, kako se kotrlja, češe, skriva, igra, lovi riba. Sve to mali medvjedić mora naučiti, a zahvalan svojoj mami što ga to sve uči, daje joj najveći i najtopliji zagrljaj koji mali medvjedić može dati.
Mama ti si moj zrak (Zrinski, 2007.)je zbirka zajedničkih stihova Enesa Kiševića i njegove kćeri Sare koju je oslikala mlada slikarica Martina Kelava.
Čim je Sara počela govoriti, Enes je počeo zapisivati njene misli i rečenice. Tako je nastala ova slikovnica koja odiše ljubavlju, nježnošću i prekrasnim stihovima, a to je moguće samo kad se radi o istinskoj roditeljskoj ljubavi.
“Svakim rođenjem djeteta – još jednom zrakom više sunce sja.”
O majkama i majčinskoj ljubavi govori i jedna slikovnica tužne tematike, ali one koju život ponekad donese.
Plavo nebo (Kašmir promet, 2001.), autorska je i u neku ruku autobiografska slikovnica Andree Petrlik Huseinović o djevojčici koja je izgubila roditelje. Djevojčica u priči traži utjehu i nekakav dokaz postojanja svoje majke i nakon smrti. Kraj priče će možda neki shvatiti kao tužan (uglavnom odrasli jer će poistovjetiti susret djevojčice s majkom s djetetovom smrću) dok će ga neki vidjeti sretnim jer je djevojčica dobila priliku ponovno vidjeti majku. Po ovoj slikovnici snimljen je dokumentarni, a poslije i animirani film.
I na kraju, jedna od meni najdražih (ako ne i najdraža) priča o majčinskoj ljubavi, Šuma Striborova.
Jedna od priča iz davnina Ivane Brlić Mažuranić koja pokazuje i dokazuje da su majke spremne učiniti sve za svoju djecu pa čak i onda kada ona to ne zaslužuju. Vjerujem da svi znaju priču o Domaćima, Maliku Tintiliniću, mladiću i guji djevojki i svim zlima koja su učinili starici majki.
Veličina majčine ljubavi posebno se očituje na samom kraju ove priče, kada starica odbacuje vlastitu sreću kako bi sačuvala sjećanje na svoga sina, čak i nakon nepravde koju joj je učinio. Ali majka je bila ta kojoj je bila milija njena nevolja, nego sva sreća ovoga svijeta te je svojom ljubavlju i požrtvovnošću skinula čari sa šume.
Književnost za djecu prepuna je slikovnica i knjiga koje od davnina na ovaj ili onaj način prikazuju i opisuju majke I njihovu ljubav. Nadamo se da ćete u svojim knjižnicama uspjeti pronaći neke od predloženih i uživati čitajući ih.
