Svijet kakav ne bi trebao biti. O njemu je odlične knjige pisao Orwell, a ova super biografija u obliku stripa vodi nas kroz njegov život od najranijih dana.
Vrtim film unatrag, kako bi mi pali na pamet ljudi koji su me oblikovali, dali mi smjernice kako bih trebao živjeti i koga bih se svakako trebao kloniti i koji su me osloboditi misaonih zabluda na koje inače ne obraćamo pažnju, već ih uzimamo kao normalno stanje stvari jer smo ih stekli i prihvatili kao svoja razmišljanja. Od filmaša bih svakako izdvojio Charlesa Chaplina (1889-1977.) koji nije bio samo genijalni komičar, već i otvoreni kritičar svojega doba, zbog čega je imao problema s neistomišljenicima.
Iz svijeta književnosti rado ističem Bohumila Hrabala (1914-1997.), godi mi njegova poetika, barokne rečenice u kojima se govorilo o marginalcima. Da nisu svi ljudi jednaki kao što mnogi misle i tvrde, da je neravnopravnost među njima neiskorjenjiva te da su ljudi neslobodni, pod stalnom prismotrom – ukazala su mi djela engleskog književnika i novinara Erica Arthura Blaira (1903-1950.) koji je daleko poznatiji pod pseudonimom George Orwell.
Algorijski roman Životinjska farma (1944.) i distopijski roman 1984 (1949.) živimo iz dana u dan. Oba su djela ekranizirana – Životinjska farma doživjela je animiranu verziju 1954. godine i krasi ju blaži kraj, čisto da ne shrva djecu i pruži im nadu. Igranu verziju režirao je 1999. godine John Stephenson.
Roman 1984 ekranizirao je Terry Gilliam upravo 1984. godine. U tom je romanu Orwell predvidio društvo voajerizma, moćni nadzor i društvenu kontrolu pojedinaca. I ostali Orwellova djela utječu na formiranje misli, učine da se čitatelj stekne ili povrati mentalnu formu.
Biografija u stripu Orwell (Fibra, 2020.) pokazuje u bitnim crtama kako je protekao Orwellov kratak, ali dinamičan život. Tekst potpisuje Pierre Christin, a crtež Sébastien Verdier (sudjelovali su i drugi crtači u ovom projektu – André Juillard, Olivier Balez, Manu Larcenet, Blutch, Juanjo Guarnido i Enki Bilal – sve redom priznata imena iz svijeta stripa) . Crtež je najvećim dijelom rađen u crno-bijeloj tehnici, no ima i koloriranih dijelova koje potpisuju Verdier i Philippe Ravon.
Christin opisuje Orwellovo djetinjstvo i dane školovanja koji nisu bili idilični, već je bilo primjene sile i maltretiranja od strane učitelja – autoritet temeljen na sili i snazi nije o ono vrijeme bila novina. Već je tada, u mladosti, pokazivao interes za raznim temama iz svijeta prirode (povezanost s prirodom neće izmaknuti). U manjoj se mjeri govori o obiteljskim odnosima, veći je naglasak stavljen na razdoblje koje je proveo u vojnoj službi (Burma), opširnije je predočeno sudjelovanje u Španjolskom građanskom ratu, kako se rado potucao i živio skitalačkim stilom da bi što zornije vidio kako obični ljudi žive i razmišljaju, što mu je dobro došlo dok se bavio istraživačkim novinarstvom.
Pod pseudonimom George Orwell počinje djelovati 1933. godine, a književna karijera nije mu krenula blistavo. Odbijanje nakladnika nije jednom doživio, što može zvučati utješno nevidljivim spisateljima koji nemaju moćna poznanstva pomoću kojih bi se probiti na književnu scenu. Izdavači i tada nisu pokazali interes za dobro štivo, iz čega se može zaključiti da su i tadašnji izdavači bili ziheraši te gledali na profitabilnost. Nije se lako probio niti je tražio protekcije, nego se samostalno probijao. Orwellova djela potiču individualnost i potiru misaonu usamljenost, pomoću njih čitatelj uvidi kako nije jedini koji misli drugačije i zamjećuje anomalije, prezire sisteme, snobove i njihovefine, gospodske navike što su premazani licemjerjem.
Orwellova djela i danas ljudima služe kao moralni uzor i putokaz, naročito u nesigurnim vremenima kada su časna ustrajnost i stabilan mentalni ustroj raritet. Odan sebi, Orwell je bio demokratski socijalist, nije imao lijepo mišljenje o imperijalizmu i staljinizmu i nije mu bilo to teško otvoreno kazati. Nije mu bilo do prestiža i zemaljske slave, a nije ni bio zaokupljen jedino društvenim temama, već je njegovao širok spektar interesa i djelatnosti. Umio je uživati u sitnim radostima kao što su briga o imanju, vrtlarstvo i cvjećarstvo.
Srodnici, poklonici i štovatelji Orwella morali bi biti zadovoljni što je napravljena biografija o čovjeku koji se nije ustručavao nazivati ljude i pojave pravim imenom. Christin je u više navrata ubacivao Orwellove originalne citate iz kojih se može razaznati njegovo mišljenje o sportu, politici, pa čak i o stripovima!
Za života nije bio glasni predvodnik, ali je zato stvorio utjecajna djela koja ne možemo čitati kao fikciju. Pružio nam je pogled u budućnost koja ne djeluje obećavajuće, predvidio je društvo prisile i kontrole, nove i sofisticirane mehanizme diktature. Štošta nije rečeno, mogla bi se biografija u formi stripa uvelike dopuniti jer je Orwella krasio bogat unutarnji život, a brojne je avanture proživio na vlastitoj koži.
Što ga je sve još kopkalo i što mu se vrtjelo u glavi, možemo samo pretpostaviti (i samostalno istraživati). Ipak, biografija Orwell u kraćim crtama prigodno pruža osnovne podatke za one koji ne znaju puno o Orwellu – ili Ericu Blairu, ako vam je draže.
