Vrtim film unatrag, kako bi mi pali na pamet ljudi koji su me oblikovali, dali mi smjernice kako bih trebao živjeti i koga bih se svakako trebao kloniti i koji su me osloboditi misaonih zabluda na koje inače ne obraćamo pažnju, već ih uzimamo kao normalno stanje stvari jer smo ih stekli i prihvatili kao svoja razmišljanja. Od filmaša bih svakako izdvojio Charlesa Chaplina (1889-1977.) koji nije bio samo genijalni komičar, već i otvoreni kritičar svojega doba, zbog čega je imao problema s neistomišljenicima.

Iz svijeta književnosti rado ističem Bohumila Hrabala (1914-1997.), godi mi njegova poetika, barokne rečenice u kojima se govorilo o marginalcima. Da nisu svi ljudi jednaki kao što mnogi misle i tvrde, da je neravnopravnost među njima neiskorjenjiva te da su ljudi neslobodni, pod stalnom prismotrom – ukazala su mi djela engleskog književnika i novinara Erica Arthura Blaira (1903-1950.) koji je daleko poznatiji pod pseudonimom George Orwell.

Algorijski roman Životinjska farma (1944.) i distopijski roman 1984 (1949.) živimo iz dana u dan. Oba su djela ekranizirana – Životinjska farma doživjela je animiranu verziju 1954. godine i krasi ju blaži kraj, čisto da ne shrva djecu i pruži im nadu. Igranu verziju režirao je 1999. godine John Stephenson.

Roman 1984 ekranizirao je Terry Gilliam upravo 1984. godine. U tom je romanu Orwell predvidio društvo voajerizma, moćni nadzor i društvenu kontrolu pojedinaca. I ostali Orwellova djela utječu na formiranje misli, učine da se čitatelj stekne ili povrati mentalnu formu.

Biografija u stripu Orwell (Fibra, 2020.) pokazuje u bitnim crtama kako je protekao Orwellov kratak, ali dinamičan život. Tekst potpisuje Pierre Christin, a crtež Sébastien Verdier (sudjelovali su i drugi crtači u ovom projektu – André Juillard, Olivier Balez, Manu Larcenet, Blutch, Juanjo Guarnido i Enki Bilal – sve redom priznata imena iz svijeta stripa) . Crtež je najvećim dijelom rađen u crno-bijeloj tehnici, no ima i koloriranih dijelova koje potpisuju Verdier i Philippe Ravon.

Christin opisuje Orwellovo djetinjstvo i dane školovanja koji nisu bili idilični, već je bilo primjene sile i maltretiranja od strane učitelja – autoritet temeljen na sili i snazi nije o ono vrijeme bila novina. Već je tada, u mladosti, pokazivao interes za raznim temama iz svijeta prirode (povezanost s prirodom neće izmaknuti). U manjoj se mjeri govori o obiteljskim odnosima, veći je naglasak stavljen na razdoblje koje je proveo u vojnoj službi (Burma), opširnije je predočeno sudjelovanje u Španjolskom građanskom ratu, kako se rado potucao i živio skitalačkim stilom da bi što zornije vidio kako obični ljudi žive i razmišljaju, što mu je dobro došlo dok se bavio istraživačkim novinarstvom.

Pod pseudonimom George Orwell počinje djelovati 1933. godine, a književna karijera nije mu krenula blistavo. Odbijanje nakladnika nije jednom doživio, što može zvučati utješno nevidljivim spisateljima koji nemaju moćna poznanstva pomoću kojih bi se probiti na književnu scenu. Izdavači i tada nisu pokazali interes za dobro štivo, iz čega se može zaključiti da su i tadašnji izdavači bili ziheraši te gledali na profitabilnost. Nije se lako probio niti je tražio protekcije, nego se samostalno probijao. Orwellova djela potiču individualnost i potiru misaonu usamljenost, pomoću njih čitatelj uvidi kako nije jedini koji misli drugačije i zamjećuje anomalije, prezire sisteme, snobove i njihovefine, gospodske navike što su premazani licemjerjem.

Orwellova djela i danas ljudima služe kao moralni uzor i putokaz, naročito u nesigurnim vremenima kada su časna ustrajnost i stabilan mentalni ustroj raritet. Odan sebi, Orwell je bio demokratski socijalist, nije imao lijepo mišljenje o imperijalizmu i staljinizmu i nije mu bilo to teško otvoreno kazati. Nije mu bilo do prestiža i zemaljske slave, a nije ni bio zaokupljen jedino društvenim temama, već je njegovao širok spektar interesa i djelatnosti. Umio je uživati u sitnim radostima kao što su briga o imanju, vrtlarstvo i cvjećarstvo.

Srodnici, poklonici i štovatelji Orwella morali bi biti zadovoljni što je napravljena biografija o čovjeku koji se nije ustručavao nazivati ljude i pojave pravim imenom. Christin je u više navrata ubacivao Orwellove originalne citate iz kojih se može razaznati njegovo mišljenje o sportu, politici, pa čak i o stripovima!

Za života nije bio glasni predvodnik, ali je zato stvorio utjecajna djela koja ne možemo čitati kao fikciju. Pružio nam je pogled u budućnost koja ne djeluje obećavajuće, predvidio je društvo prisile i kontrole, nove i sofisticirane mehanizme diktature. Štošta nije rečeno, mogla bi se biografija u formi stripa uvelike dopuniti jer je Orwella krasio bogat unutarnji život, a brojne je avanture proživio na vlastitoj koži.

Što ga je sve još kopkalo i što mu se vrtjelo u glavi, možemo samo pretpostaviti (i samostalno istraživati). Ipak, biografija Orwell u kraćim crtama prigodno pruža osnovne podatke za one koji ne znaju puno o Orwellu – ili Ericu Blairu, ako vam je draže.