Nastavljamo izvlačiti na površinu lijepe i pametne slikovnice.
Komplicirana je bratska ljubav.
Jedni će stručnjaci reći da je dobro ako je razlika u godinama između braće što manja jer se onda zajedno igraju i imaju slične interese. Drugi kažu da mala razlika u godinama stvara ljubomoru i da je bolje ako je razlika u godinama između braće (ili sestara, ili kombinacija brat-sestra) što veća jer onda stariji potomak pazi na mlađega i tako postaje odgovorniji. Treći tvrde da godine nisu pretjerano važne te da je najbolje ako dijete ima brata ili sestru s kojim će odrastati te razvijati vještine socijalizacije i tolerancije, dok četvrti daju kontru trećima i smatraju kako jedinci imaju mogućnost odrastati u najidealnijim uvjetima jer ništa ne moraju dijeliti, dok se roditelji mogu posve posvetiti svom jedinom djetetu.
Svatko ima svoju teoriju u čiju je ispravnost potpuno siguran.
Normalne bratske odnose katkad poremete roditelji koji se nejednako odnose prema rođenoj djeci. Ima nerazumnih roditelja koji preferiraju jedno dijete, a drugo toga bude svjesno pa duboko pati, osjeća se manje vrijedno i zapostavljeno. I okolina ponekad podosta kumuje u tim nepravednostima, jednoga se brata idealizira, a drugoga zapostavlja. A ima slučajeva kada jedan brat umisli da je manje vrijedan i zanemaren. Da je došlo do gadnih nejednakosti između njega i brata, smatrao je nesretni Zdeslav u pripovijesti Priča o dva brata (Sipar, 2011.) koju je napisao Igor Knižek, a ilustrirao radišni Tomislav Tomić.
Zdeslav je ogorčen, misli da je žrtva nepravde, ogorčen je na brata Mislava koji je lijep i poštovan u zajednici. Uvjeren je da Mislavu sve polazi za rukom zbog njegove ljepote i spopada ga zavist. Mislav primjećuje zlovolju koja muči Zdeslava i pita ga može li mu kako pomoći. Zdeslav otvoreno izražava svoj jad, a Mislav ga pažljivo sluša i žao mu je brata. Voljan mu je dati svoju ljepotu samo kako bi bio sretan. Zdeslav ponudi bratovljevu ponudu i krenuše u potragu za rješenjem koje bi Zdeslava učinilo ljepšim i sretnijim.
Hoće li braća uspjeti u svojoj potrazi? I hoće li se Zdeslav razveseliti ako dobije Mislavovu vanjsku ljepotu? Je li zaista sve u ljepoti? Hoće li Zdeslav postati bolji i zadovoljniji čovjek ako mu se želja ispuni? A što će biti s Mislavom ako izgubi svoju ljepotu i postane običan? Hoće li postati ogorčen kao što je na početku priče bio njegov brat Zdeslav? Eto, koliko pitanja i dvojbi može nastati tijekom čitanja jedne slikovnice…
Premda su imali iste roditelje, Zdeslav i Mislav bili su dva svijeta, sušta suprotnost – jedan zajedljiv, a drugi srdačan, zbog čega su bratski odnosi bili narušeni. Kratka po broju stranica, Priča o dva brata primorava čitateljstvo na dublje promišljanje. Zdeslav je izuzetno kompleksan karakter – ispada kako njegovi zahtjevi, očekivanja i frustracije nemaju previše veze s tuđim viđenjem njegove vanjštine, već da su njegovi pogledi na samoga sebe izokrenuti te nezdravi. Kako se priča razvija, tako se vidi je li Zdeslav manje cijenjen u društvu zbog manjka ljepote ili postoji drugi razlog zašto ga ljudi nisu voljeli i poštovali kao Mislava.
Ustalilo se vjerovanje da su ružni ljudi zli i pokvareni, a lijepi oličenje dobrote. Zato površne osobe manje vole stare osobe i smatraju ih dosadnima, a preferiraju društvo mladih i lijepih, vazda nasmijanih pojedinaca. Mediji agresivno promoviraju kult ljepote, dok Priča o dva brata pobija ustaljene predrasude o lijepim ljudima koji su na glasu kao umišljena i tupasta bića. Dobroćudni Mislav zbog svoje ljepote nije ni ohol, ni tupast, ni sebičan. Skroman je i ne razmeće se svojim osobinama, njemu je važnije da mu brat bude sretan i voljan se odreći svojega izgleda samo kako bi bratu bilo bolje. Zaključak? Mislav nije voljen u zajednici zbog ljepote, već zbog svojih karakternih osobina, ali Zdeslav drugačije poima stvarnost…
Knižek je priču o Zdeslavu i Mislavu, koja ima brojne elemente bajke, smjestio u daleku prošlost, u doba vitezova i čarobnjaštva. Ambijent je arhaičan, a ilustrator Tomić izvrsno se snalazi u takvim prostorima, gdje se povijest isprepliće s fantazijom. Premda smještena u daleku prošlost, Priča o dva brata sadržajno je suvremena i svevremena, dileme o raznolikosti i jednakim šansama mučile su ljude oduvijek. Pitanjem ljepote i sreće dvojac Knižek/Tomić bavio se u pripovijesti Drvosječa Tvrtko i fazan iz Nebeskoga vrta (Sipar, 2011.), čak je i slična scenografija u toj priči, smještena u prošlost.
Tko bi trebao pročitati Priču o dva brata, kome je namijenjena? Roditeljima koji imaju miljenike među potomcima, posvađanoj braći koja se bore za roditeljsku naklonost, usamljenim jedincima koji pate jer nemaju s kim podijeliti misao ili vlasnicima predrasuda koji smatraju da je vanjska ljepota siguran ključ za društveni uspjeh, osobnu sreću i (samo)poštovanje? Pa, ova je bajkovita pripovijest namijenjena svima pomalo jer, brojna se pitanja otvaraju i granaju, a na čitatelju je da o tim pitanjima promišlja i nastoji što razumnije i točnije odgovoriti.
Jesu li ljepota i dobrota povezani ili oštro odvojeni? Samostalno odgovorite na to pitanje. Priča o dva brata mogla bi vas nagovoriti na živahnu i konstruktivnu raspravu o prednostima, ali i neželjenim manama što dolaze uz ljepotu…
