Ozbiljna jesen nam je pokucala na vrata i poziva na guštanje u njenim bojama. A i na korak smo do božićnog ugođaja koji kreće početkom prosinca. Drugim riječima, vrtovi i uzgoj hrane koji se obično vežu uz toplije mjesece u godini, trenutno su samo misaona imenica i u ovom trenutku djeluju daleko. Ali, svaki pravi vrtlar/ica zna da uvijek treba razmišljati jedno godišnje doba unaprijed. Što bi značilo da je sad idealno vrijeme za početak planiranja vrta koji će zaživjeti na proljeće. A i stara narodna kaže kako je planiranje pola posla.

Dakle, odlučio/la si da bi s roditeljima napravio/la svoj vrt. Prvo pitanje – gdje? Ako živiš u zgradi i imaš balkon koji je pozicioniran tako da po ljeti ima dosta sunca, svoj vrt možeš stvoriti na balkonu. Ne možeš niti zamisliti koliko povrća možeš uzgojiti na balkonu – u vazama. Ako ti je plan napraviti vrt negdje u svom susjedstvu, za početak kreni u jedno kvalitetno šunjanje po kvartu i nađi neku dobru parcelu.

Pod „dobra“ parcela mislim da je riječ o površini koja je smještena negdje gdje ima dosta sunca po ljeti, da nije baš uz glavnu cestu i da ima pristup vodi (ako voda nije baš na samoj parceli, trebala bi biti blizu jer važno je uzeti u obzir činjenicu da ćete svoje biljčice morati skoro svaki dan zalijevati).

Imaj na umu!

I nemojte pretjerati s veličinom – neka vam prvi vrt bude manjih dimenzija dok se ne „ufurate“ i ne savladate osnove. I naravno, provjerite s mjesnim odborom da li se svi slažu da odabranu parcelu pretvorite u kvartovski vrt.

Nakon što ste odabrali mjesto svog budućeg vrta, navalite na literaturu. Hladni prosinački dani su idealni da, zamotani u dekicu, čitate i pripremate se za proljetne radove. Naša gradska knjižnica ima odličan izbor literature na tu temu i tamo ćete sigurno naći sve što vam je potrebno za početak vaše zelene avanture. Kad vrijeme dozvoli, možete započeti s grubim radovima u vrtu – čišćenjem, izrađivanjem staza ili ograde. Sunčane zimske dane obavezno iskoristim primjerice, za čišćenje zida oko vrta, razne popravake i generalno, poslove za koje nemam vremena dok je špica vrtlarske sezone.

Koja pročitana knjiga vam je sigurno otvorila neke nove ideje i dok čitate o raznim vrtlarskim savjetima, vaš vrt će poprimati konkretnije obrise u vašoj glavi. Svakako skicirajte svoju parcelu i nacrtajte što ćete sijati u koji dio vrta. Isto tako, ako radite vrt na balkonu, obratite pozornost na to koliko vaza može stati na vaš balkon i na temelju toga napravite svoju listu željenog povrća. To je jako važan korak jer kad krenete sa sadnjom već gotovih biljčica ili sijanjem sjemena, to će vas toliko preuzeti da ćete se za čas naći u situaciji da ste ispunili cijeli vrt/balkon, a da niste zasijali/zasadili ono što vam je možda bilo najvažnije. Napravite plan sijanja/sadnje i držite ga se. Naravno da će tu biti malo odstupanja ali generalno, držite se zacrtanoga.

To vam govorim iz iskustva jer kad krenem sa sijanjem/sadnjom stalno se čujem kako govorim „Ajme, pa moram još i ovo staviti!“ i vrt se začas ispuni, a da još nisam ono glavno stavila u zemlju. Još jedan savjet – prilikom planiranja kultura koje ćete saditi/sijati, svakako zavirite u tabelu dobrosusjedskih odnosa jer važno je znati da se sve biljke međusobno ne slažu. Kao i ljudi, neki se s nekima odlično slažu, a s nekima ne, i to je u redu. Taj faktor poštujte tijekom planiranja vrta. Na primjer, salata i peršin se ne vole i neće baš uspješno rasti u neposrednoj blizini, dok će na primjer baziliko biti najbolji prijatelj pomidorima i pomidori koji rastu uz svoj bestić baziliko, bit će boljeg okusa. Ako radite vrt na balkonu, to je jednostavnije jer vaze možete micati, po potrebi.

Nakon što ste odlučili što ćete imati u vrtu bio on balkonski ili kvartovski, kraj zime idealno je vrijeme za nabavku sjemena. Imate jako puno izbora na internetu, a možete otići i do obližnje agrarije. Za početak možda nećete sami sijati i iz sjemena uzgojiti biljke već ćete kupiti gotove presadnice koje ćete presaditi u zemlju; to je možda i bolja opcija za prvu godinu jer je jednostavnija. Isto tako, provjerite koji alat će vam trebati. Računajte svakako na motiku, vile i zaljevalnik (ili dva). Iako je zima tek na vidiku, imajte na pameti da mi Primorci/ke s vrtlarskim aktivnostima krećemo već u veljači ako nam vrijeme dozvoli.

Ako zemlja nije zaleđena, nema mraza i dovoljno je toplo, već u veljači možete posijati salatu, blitvu, rigu ili mrkvu. Te kulture vole hladnije vrijeme. Kad u veljači iza južine dođe bura koja donese nekoliko sunčanih i suhih dana, ja obično krećem s vrtlarskim radovima. A ako je cijela veljača kišna, što se zna dogoditi, čekam prvu buru koja dođe kad-tad, donese sunce i osuši zmemlju. To je znak da akcija kreće. Ako ćete preskočiti ovu ranu akciju, računajte da u 4. i 5. mjesecu već kreće sadnja pomidora, tikvica i krastavaca koji su nezaobilazni ljetni stanovnici svakog vrta.

Dobar savjet

Promatrajte, zapisujte, mijenjajte. Vodite vrtlarski dnevnik. Iz njega ćete naučiti više nego iz jedne knjige. I uživajte sa svojim biljčicama, zajedno s roditeljima i vašim prijateljima. Neka vaš vrt postane mjesto čarolije, ponosa i uživanja. Sretno!

I ne zaboravite najvažniju stvar – guštajte u cijelom procesu stvaranja svog vrta! Uzgojiti hranu vlastitim rukama je prava super-moć. Osjetite zemlju u rukama, obratite pozornost na čaroliju koja se događa svaki put kad iz malog sjemena izraste biljka. Upoznajte gliste i ostale stanovnike tla, upoznajte se ptičicama koje vam prave društvo. Samim time što ćete puno vremena provoditi u prirodi sa svojim novim kompićima – biljčicama, glistama, pticama i ostalom ekipom, nagrada je sama po sebi. A tek kad još uberete ono što ste svojim rukama uzgojili – sreći i zadovoljstvu nema kraja.

I sigurno vam nešto neće uspjeti, nešto možda neće niknuti – nema veze i nije kraj svijeta. Ne možete uvijek izvući sto posto iz svega i to je u redu. Uvijek nešto nikne, nešto ne nikne i to je čarolija prirode. Pokušajte učiti iz svog iskustva.