Super(moć) pozitive: postaneš bolji čak i u matematici

Sada već znamo kako prepoznati da nismo ok i znamo što učiniti kada nastupi osjećaj straha i anksioznosti. Takvi osjećaji nisu ugodni, ali dobra je vijest da možemo smanjiti šanse da uopće dođe do takve situacije.

Znanstvenici tvrde da ne postoje loši ili negativni osjećaji i sreća i tuga su normalne emocije koje su tu da nam pomognu nositi se sa situacijama u životu. Ne moramo uvijek biti sretni, nekad je zdravo plakati, ljutiti se, osjećati se usamljeno.

Međutim, mi sami biramo kako ćemo se osjećati većinu vremena. Biramo kakav pogled na okolinu imamo, hoćemo li vidjeti čašu napola punu ili napola praznu.

Zanimljivo je da sami možemo odabrati pogled, a opet biramo različite poglede. Naprimjer, u 3. C razred dolazi nova učiteljica. Jana i Vito iz 3. C razreda oboje su uzbuđeni oko dolaska nove učiteljice, no svaki na svoj način. Jana razmišlja o tome kako će učiteljica biti zabavna i pričati priče, dok se Vito plaši da će biti stroga i davati puno zadaće.

Možda ni jedan nije u pravu, a možda su oboje. Sigurno je da se Jana osjeća puno bolje i veće su šanse da će joj se učiteljica svidjeti, dok si je Vito unaprijed stvorio stres i smanjio šanse za dobar odnos s učiteljicom. Jana vidi čašu napola punom. Od pozitivnog razmišljanja osjećamo se bolje, dok se od negativnog osjećamo lošije.

Pozitivno razmišljanje kao put do uspjeha

Optimisti, odnosno oni koji razmišljaju pozitivno, žive sretniji život zato što ga takvim vide. Istraživanja sa Sveučilišta u Stanfordu, pokazala su da djeca u dobi između 7 i 10 godina uspješnije rješavaju kompleksne zadatke ako razmišljaju pozitivno. Ako pristupamo sa stavom da to nije problem, u većini slučajeva ni ne bude problem.

Ispitanici mlađi od 10 godina su, osim kvalitetnijeg rješavanja zadataka iz matematike, razvili vještine rješavanja problema i poboljšali pamćenje. Dokazano je i da su djeca koja su pozitivno razmišljala bila otpornija i bolje podnosila i neuspjehe, koji su na kraju krajeva sastavni dio života.

Dokazano je da bez obzira na kvocijent inteligencije, pozitivan stav prema nečemu može dati bolje rezultate. Ljudi koji razmišljaju pozitivno često ne vide ograničenja, već neograničene mogućnosti. To je čaroban pogled na svijet, preporučujem ga svakome!

Vježbanje afirmacija pomaže

Postoje poruke koje nam mogu pomoći vježbati pozitivno razmišljanje čak i ako nam ne dolazi prirodno. Pozitivne afirmacije su poruke koje sami sebi govorimo i time postaju naša uvjerenja. Zahvaljujući afirmacijama, vježbamo pozitivno razmišljanje, podižemo svoje raspoloženje i povećavamo samopouzdanje. Gradimo stav.

Kratke i jasne afirmacije lake su za upamtiti i ponavljati, a najbolje su kada ih smislimo sami za sebe. U trenucima u kojima nam je potrebno ohrabrivanje, samo se zapitajte kako se želite osjećati. Neki su od primjera afirmacija sljedeći:

Ja sam hrabra.
Ja sam voljena.
Ja sam dobra prijateljica.
Ja to mogu.
Na pravom sam putu.

Zabavne aktivnosti

Pozitivno raspoloženje najbolje održavamo zabavnim aktivnostima. Još veći učinak ima ako su aktivnosti u prirodi i uključuju vježbanje ili tjelesnu aktivnost. Zabavne aktivnosti mogu uključivati i pomoć nekome, jer nema boljeg osjećaja od onog kada nekome učinimo uslugu. Neke su od aktivnosti koje će pomoći pozitivnom raspoloženju sljedeće:

Šetnja u prirodi,
Slušanje glazbe,
Igra s kućnim ljubimcem,
Pomaganje u vrtu,
Pisanje dnevnika zahvalnosti,
Pomaganje susjedu,
Igra po izboru.

Zdrav život

Um i tijelo dio su istoga sustava i kada činimo dobro jednom to utječe i na drugi dio. Održavanje pozitivnoga raspoloženja može biti potpuno samo ako činimo dobro svome tijelu, a to ćemo najbolje postići kroz zdravu prehranu. Jači smo i prepuni samopouzdanja kad jedemo voće i povrće. Što je šareniji tanjur, to bolje! Sjetite se da ni Popaj nema svoju punu snagu bez teglice špinata!

Otvorena komunikacija

Kad smo slagali afirmacije, složili smo se da smo hrabri, sposobni, snažni. Jedna je od odlika hrabrih i snažnih pojedinaca otvorena komunikacija, odnosno ne srame se reći što ih muči i što ih veseli. Slobodno recite roditeljima ili prijateljima kakav je dan bio, što se lijepo dogodilo, a što biste radije preskočili. Puno je lakše kad dijelimo ono što nas veseli i muči, sreća je uvijek ljepša kad ju možemo podijeliti, a tuga lakša kad imamo pomoć u nošenju s njom.

I ne zaboravite, svijet je onakav kakav ga vidimo, pa zašto ne bi bio predivan?

Članak je nastao kao dio projekta Digitalne rožice u partnerstvu Udruge Ri Rock, Udruge Ruke, Udruge Muzikopter i Gradske knjižnice Rijeka. Ukupna vrijednost projekta iznosi 458.380,15 HRK (85% sredstava sufinancirano je iz Europske unije iz Europskog socijalnog fonda, 15% sredstava osigurava Republika Hrvatska iz Državnog proračuna). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Ri Rock.