Svijet u očima promatrača
Kako ćemo nešto doživjeti, najčešće će ovisiti o tome iz koje perspektive ćemo to promatrati. U srednjoj školi moja se prijateljica kladila sa svojom sestrom. Sestra ju je izazvala da u školu dođe u pidžami i tako provede cijeli dan, a ako to napravi da će joj (pazi sad ovo) kupiti dvije piroške od čokolade. Pretpostavljam da ni ne moram govoriti da je na to odmah pristala.
Drugi dan svaka je održala svoj dio dogovora. Taj čin u razredu nam je svima, naravno, bio zabavan, a naše veselje dodatno se povećalo kada su nas obavijestili da ćemo se na kraju tog istog dana slikati za nekakve školske iskaznice. Profesorima nije bilo toliko zabavno kao nama, djelovali su pomalo iznenađeno, neki su izravno, neki neizravno dali do znanja da to smatraju nepristojnim. Tako smo isti događaj drugačije doživjeli, različite su bile reakcije učitelja od reakcija učenika. Razloge mislim da ni ne moram pojašnjavati, jednostavno smo situaciju promatrali iz različitih perspektiva.
Različite perspektive početkom 20. st. u svijetu umjetnosti uzrokovale su pojavu svakakvih novih likovnih pravaca i pojmova, a među njima i apstraktne umjetnosti. Apstraktni umjetnici prvi uronjavaju tako duboko u unutarnji svijet čovjeka, istražuju emocije, duh i dušu, a sama slika često ne teži prikazati nikakav konkretan motiv (srce, stablo ili slično) već se oslanja na osnove – liniju, boju, oblik, kompoziciju. Specifičnost apstraktnog djela je u tome što će promatrajući isti rad svatko vidjeti nešto različito. Isti rad u različitim ljudima potaknut će različite emocije. Zašto? Odgovor je zapravo vrlo jednostavan. Svako od nas je različit i jedinstven, drukčije razmišljamo i osjećamo pa tako nitko od nas nikad neće moći djelo, sliku ili čak svijet promatrati iz iste perspektive.
Navikli smo da naša VMB Lab ekipa ruši sve predrasude pa su tako i ovaj put srušili jednu: apstrakcija je za djecu preapstraktna, neshvatljiva. Posjetili su izložbu u Galeriji Kortil Izdržati svom (nevoljnom) vremenu usprkos čiji je glavni motiv bio pejzaž te su naučili razliku između figurativnog i apstraktnog, kako od figuracije postići apstrakciju i promatrati i analizirati apstraktni rad.
Naša ekipa, osim što je vrlo radišna i uporna, također je i velikodušna pa su s nama odlučili podijeliti svoja nova znanja i poučiti nas putu od figurativnog do apstraktnog, a za kraj su, kao i uvijek, za nas pripremili jedan zadatak.
Pred vama se nalaze s 3 poznata djela, velikih autora: Zvjezdana noć Vincenta Van Gogha, Seoska svadba Pietera Bruegela i Slonovi Salvadora Dalija.
Postoji nekoliko načina za postizanje apstraktne slike iz figurativne, a ovdje ćemo spomenuti tri.
Prva metoda je REDUCIRANJE NA OSNOVNE OBLIKE ili GEOMETRIJSKA APSTRAKCIJA, druga je ZOOM OUT – ZOOM IN (koju često koristimo na našem mobitelu) i treća METODA DEKONSTRUKCIJE u kojoj uzimamo elemente slike i slažemo ih na različite načine. Evo primjera za svaku metodu, uzimajući Zvjezdanu noć Vincenta Van Gogha kao inspiraciju:
Koliko god možda jednostavno izgledalo, apstrakcija stvarno nije jednostavna ni za izvođenje, a ni za shvaćanje. To ćeš sada imati i sam/a prilike iskusiti. Pridruži se izazovu….
Nudimo ti da isprobaš dvije metode koje su se VMB lab ekipi najviše svidjele METODA ZOOM IN i METODA DEKONSTRUKCIJE;
METODA DEKONSTRUKCIJE:
- Isprintaj jedno od 3 djela koje smo stavili u članak (Vincent Van Gogh: Zvjezdana noć; Pieter Bruegel: Seoska svadba ili Salvador Dali: Slonovi).
- Nabroji motive koje vidiš na slici.
- Izreži sliku na sitne dijelove različitih oblika (preporuka: ne manji od 0,5×0,5 cm).
- Uzmi novi papir i sve dijelove zalijepi u novu kompoziciju.
METODA ZOOM IN:
- Isprintaj jedno od 3 djela koje smo stavili u članak (Vincent Van Gogh: Zvjezdana noć; Pieter Bruegel: Seoska svadba ili Salvador Dali: Slonovi).
- Izaberi jedan mali dio slike i obilježi ga okvirom.
- Uzmi novi papir i taj mali dio slike nacrtaj/slikaj uvećan na cijeli papir.
Želim ti puuno sreće i zabave u izradi apstraktnoga djela i jedva čekam vidjeti tvoje radove! (Radove možeš poslati na mail vm.bencic@gmail.com, a najbolji radovi bit će objavljeni na portalu www.brickzine.hr😊)
VMB Lab u Galeriji Kortil je projekt podržan od strane Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.
