Ilustrirala: Ana Kovačić

Onome tko ih voli, a ponekad i onima kojima nisu baš nešto posebno, pojedini prizori iz Ratova zvijezda oduzimaju dah. Jedan od takvih je onaj kada se pojave AT-AT “hodači”, 20 metara visoke dobro opremljene borbene jedinice Carstva kojima ni dubok snijeg na Hothu ne predstavlja neki poseban problem. Nisu nešto stabilni, ali su moćni.

Zar smo poludjeli i priču o Rijeci započinjemo AT-AT-ima? Što je sljedeće? Rey s lightsaberom na Korzu? 

Nismo. Govorimo o njima jer imamo osjećaj da ih gledamo svaki dan. Tražiš li centar s Trsata vidiš – kontejnerski terminal. Stojiš li na krovu Towera i gledaš u grad – vidiš kontejnerski terminal. Čak s nebodera dalekog Zameta možeš vidjeti, pogađaš, kontejnerski terminal. I dizalice, naš zamišljeni AT-AT, kako kontejner jedan po jedan iskrcavaju ili ukrcavaju na ogromne brodove.

No koliko doista razumijemo što se uistinu događa u tom svijetu? Znamo li kolika je snaga tog ružnog metalnog – kontejnera. 

Praktički nema uzbudljivije stvari koja stiže do nas, a da bar u jednom dijelu svojeg nastanka nije bila u tami kontejnera. Bez obzira bio to Nintendo Switch, “falš” Messijev dres ili “prava” Fred Perry jakna. 

Teško je dovoljno naglasiti kolika je uloga brodskog prometa kontejnerima u svjetskoj trgovini. Upravo putem kontejnera različite vrste prijevoza – brodovi, vlakovi, kamioni, povezuju se u jedan sustav. Danas se najveći broj kontejnera među kontinentima prevozi brodovima opremljenim upravo za njihov prijevoz. Oni su sve veći i veći jer brodarske tvrtke žele što veću količinu kontejnera prevesti odjednom te tako smanjiti troškove. Zbog toga ulažu velika sredstva u izgradnju novih i velikih brodova. 

Stvar s kontejnerima je da izgledaju nevjerojatno jednostavno. Pa zašto i kako se toga nitko nije ranije sjetio? Zaživjeli su za ozbiljno tek debelo nakon Drugog svjetskog rata, kada 1955. i 1956. godine Malcom McLean (poslovna strana) i Keith Walton Tantlinger (inženjerska strana) stvaraju kontejner i sustav prijevoza nalik današnjem. Prvi kontejnerski brod bio je zapravo na brzinu prerađen tanker za naftu! O povijesti kontejnera postoji odlična knjiga The Box za koju je i Bill Gates jednom prilikom rekao da mu je jedna od najboljih koju je pročitao – zato jer je riječ o nečemu što je promijenilo svijet radikalno kao i njegovi Windowsi digitalnu kulturu. 

Većina svjetskih kontejnera koji dolaze u Sredozemlje svoj put započinju na Dalekom istoku (u Kini, Koreji ili Japanu). Nije nikakvo čudo da se najveći kontejnerski terminali nalaze u Kini jer ta je zemlja postala “tvornica svijeta”, praktično sve što vam padne na pamet – proizvodi se ondje.

Brodovi se kontejnerima pune na kontejnerskim terminalima, mjestima gdje je sve pripremljeno da bi se kontejneri što prije nakrcali na brodove, kojima primjerice od Dalekog istoka do sjevernog Jadrana treba otprilike 30 dana plovidbe. Sama riječ “terminal” u pomorstvu podrazumijeva mjesto gdje se više brodova može vezati istovremeno uz pretovar jedne ili više vrsta tereta.

Najveći kontejnerski terminali na svijetu su: Shangai, Singapore, Ningo-Zhousan, Shenzen, Guangzhou, Busan, Hong Kong, Qungdao, Tinjin i Dubai. Prvi na listi iz Europe je Rotterdam – tek 11. Terminali se stalno odmjeravaju tko je najveći po broju prekrcanog tereta.

Kontejner: od glave do pete

Naziv kontejner potječe od engleske riječi “container” (contain – sadržavati), a znači sve ono što u sebi može sadržavati nešto drugo. Stručnjaci će reći strogo: “Kontejner je manipulacijska prijevozna oprema, najčešće u obliku zatvorene posude, koja služi za formiranje krupnih manipulativnih jedinica tereta u cilju racionalizacije manipulacijskih i skladišnih operacija.”. Najviše ih se fizički gradi u Južnoj Koreji i od tamo završavaju na svjetskim morima. 

Treba znati i da osim što se logično razlikuju dimenzijama, kontejneri mogu biti i za različitu vrstu tereta: za suhi teret, izotermički kontejneri (recimo hrana koju je potrebno hladiti), kontejneri za rasute terete, kontejneri za plinove i kontejneri za tekućine.

Kontejneri su najčešće crveni i tamno plavi, ali ima i drugih boja – recimo tvrtka “ONE” ima ružičaste kontejnere i njih ne možeš promašiti kad su na hrpi. Na  kontejnerima dosta toga i piše – osim manjih oznaka broja, kilaže i sl. velikim slovima vide se natpisi, npr. COSCO, Hamburg… Što je to zapravo? To su nazivi operatora kontejnerskih brodova. Oni posjeduju brodove i kontejnere te osiguravaju u suradnji s partnerima prijenos robe od proizvođača do potrošača. Najveći su: APM – Maersk, Mediteraranea Shg Co., COSCO Group, CMA CGM Group, Hapag Llyod, ONE… 

Kontejneri za tech geekove 

Otkako su kontejnerski brodovi postali glavno sredstvo prijevoza robe krajem 20. stoljeća i to na udaljenost od desetak tisuća kilometara, postalo je neobično važno znati u svakom trenutku gdje se nalazi svaki paket koji se prevozi. S napretkom u tehnologiji sada je većini tvrtki omogućeno da uvijek znaju točnu lokaciju svog broda i dalje obavještavaju svoje kupce o tijeku plovidbe. Štoviše dostupni su i servisi koji svakome omogućuju praćenje brodova širom svijeta poput https://www.myshiptracking.com/ što je izrazito fora. Pozicija svakog kontejnera na brodu poznata je od trenutka ukrcaja jer se o tome brine poseban vrlo profesionalan i složen program koji osigurava optimalan raspored tereta i stabilitet broda. Važno je znati da to rade pravi znalci i da je složeno kao proizvodnja bilo kakve videoigre, ako ne i teže jer pogreške ovdje su prave i teško se opraštaju.

Jednako je složeno i upravljati kontejnerskim terminalnom  u realnom vremenu, a u budućnosti AI (umjetna inteligencija) i roboti igrat će ključnu ulogu u cjelokupnom radu i upravljanju lukama kroz preciznu i neumornu obradu i analizu podataka te odgovarajuću komunikaciju putem 5G mreža. Dobro zapamtite ovu procjenu iz Kine: “Close to 150,000 robots will be bought in China this year. China is also expected to exceed the U.S. and Europe in the installed base of robots in factories this year.

Umjetna inteligencija uz pomoć napredne senzorske infrastrukture povezane sa IoT (internet stvari) i 5G (napredne mobilne mreže) tehnologijama omogućava posve automatizirano upravljanje kontejnerskim terminalima. Ona se brine za gotovo sve na tim najvećim svjetskim kontejnerskim terminalima.

Riječki kontejner

Riječki kontejneri žive na Brajdici. Brajdica nije previše stara, nastala je 1980.-e godine nasipanjem mora te je smatrana privremenim terminalom. Prvi kontejneri u Rijeku su počeli stizati nešto ranije i to je bio ogroman problem – bili su smješteni nasred obale – ispred tržnice, ispred robne kuće RI, tamo gdje su danas jahte i klizalište za Božić. Fotografije iz tog vremena izgledaju nevjerojatno. Kada se izgradila Brajdica smatralo ju se privremenom jer je Bakarski zaljev odnosno Bakarac bio sedamdesetih zamišljen kao mjesto pravog terminala. Za to su zamislili odvaliti pola brda što na kraju nisu napravili. Bolje je nasipati more, to je naše mišljenje. 

Danas u Rijeku dolaze veliki kontejnerski brodovi dvaju velikih saveza. Utorkom stižu brodovi Ocean saveza, a petkom 2M saveza. Svi oni na put kreću iz Kine te posjećuju niz luka do Rijeke. U Rijeci ti brodovi pristaju na kontejnerski terminal na Brajdici koji se zapravo zove Adriatic Gate i njime upravlja poduzeće s Filipina (!), odakle se onda kontejneri krcaju na vlakove i kamione i otpremaju prema krajnjim odredištima, ili pak suprotno, kontejneri s vlakova i kamiona ukrcavaju se na brod.

Ukrcaj i iskrcaj kontejnera jednom se riječju zove manipulacija. Da bi ona bila brza, potrebna je adekvatna oprema.

Tu je u akciji riječka AT-AT ekipa kako ih zovemo od dragosti: kad brod dođe na Brajdicu, iznad njega se rasklapaju velike dizalice (mostovi) kojima upravljaju osposobljeni ljudi. Njihov je zadatak u što kraćem vremenu iskrcati sve kontejnere s broda i nakrcati druge na brod, pritom pazeći da ne dođe do oštećenja kontejnera. 

Na Brajdici postoje četiri dizalice, dvije plave (panamax) i dvije narančaste (post-panamax). Plave su namijenjene za manipulaciju kontejnera s manjih brodova, a narančaste su veće i imaju veći domet pa se koriste za manipulaciju kontejnera s brodova matica. Trenutačno najveći kontejnerski brodovi u Rijeci koji dolaze dužine su 353 metra, a smještaju 15.200 TEU jedinica. Dolaze petkom, a može ih se lako prepoznati jer su većinom plave boje i dominiraju Riječkim zaljevom kad se pojave.

Ako ste primijetili ti najveći brodovi čak i vire malo izvan terminala te su prednjim krajem (pramcem) vezani za posebnu bovu. To je zato jer su ti brodovi cijele zgrade pod morem. Zamislite zgradu od 12 metara pod morem pa ćete si lakše dočarati koliko je to veliko. 

Kontejnerski terminal na Brajdici, još uvijek je plitak tamo gdje su plave dizalice i zbog toga brod mora viriti izvan terminala, jer bi se inače nasukao. Plan je da se u bližoj budućnosti more kod plavih dizalica dodatno produbi pa ti brodovi više ne bi morali biti vezani na bovu.

Osim obalnih kontejnerskih dizalica (mostova) Brajdica ima i drugu opremu za rad s kontejnerima. Mostne dizalice za željeznicu napravljene su tako da vlak s vagonima dođe ispod njih i onda se na njega slažu kontejneri. Slično funkcioniraju i mostne dizalice za skladišni prostor. Postoje još i autodizalice te viličari kojima se kontejneri ukrcavaju na kamione, kao i terminalski traktori i prikolice kojima se kontejneri prebacuju unutar samog terminala.

Plan je da se u skoroj budućnosti omogući prihvat najvećih svjetskih kontejnerskih brodova na Brajdici, ali najprije treba produbiti more, kupiti nove obalne dizalice, super post-panamax generacije koje mogu ići više u širinu od postojećih. 

Rijeka za sada nije rekorder i ne znamo kakvo sjedište kontejnerskog prometa, kao ni cijela Europa u usporedbi s Kinom i SAD-om, ali kontejnerima rade neki vrijedni ljudi, veza su sa svijetom i zapravo jedino što Rijeku doista drži na mapi kao neko mjesto na koje trebaš pomisliti.

Postati europska prijestolnica kontejnera nije tek tako moguće, ali nikad se ne zna gdje vode vizija, rad i hrabrost.  

Zanimljivosti iz svijeta kontejnera

  • U veliki 40 FT kontejner može se maksimalno ukrcati robe težine 27.600 kg, odnosno volumena 67,7 m3. Tako da u jedan kontejner stane primjerice 44.000 pametnih telefona.
  • Godišnja proizvodnja iznosi oko 700 tisuća kontejnera raznih dimenzija i namjena. Samo u pomorskom brodarstvu sada u svijetu ima oko devet milijuna TEU-a.
  • Ukupni trošak transporta Kina – USA po jednom iPhoneu je 0,07 USD
  • Iskrcavanje kontejnera na automatiziranom kontejnerskom terminalu traje prosječno 2 minute, rekord je 35 sekundi u eksperimentalnim uvjetima
  • Transfer većeg kontejnera od 40 FT između Kine i Europe stoji oko 1000 USD, manji od 20 FT stoji oko 700 USD (cijene su za privatne osobe, logističke kompanije naravno imaju znatne popuste)
  • Najveći kontejnerski brod prevozi 24.000 kontejnera i veći je od američog nuklearnog nosača aviona klase Nimitz
  • Ukupna tonaža svih kontejnerskih brodova na svijetu je 266.000.000 dwt
  • Najveći prijevoznik kontejnera je Maersk s 315 brodova koji posjeduje 4,2 milijuna TEU, a ima godišnje prihode od 40 milijardi USD (BDP Republike Hrvatske je 60 milijardi USD, toliko je Maersk velik!)

Trenutačno najveće kontejnerske brodove ima tvrtka MSC, a njihov je kapacitet 23.000 TEU jedinica, što je posebna mjera koja se koristi u prometu kontejnerima od 20 stopa. Označava kontejner koji je 6.1 metar dugačak te 2.44 metra širok. Danas svjetskim morima plovi više od pet tisuća kontejnerskih brodova.

Najveći kontejnerski terminali 2019. – najveći 40,01  – u milijunima prekrcanih kontejnera. Luka Rijeka ima prekrcaj oko 0,2 milijuna kontejnera što naravno ne znači puno Kinezima, ali znači nama. 

Ovo istraži: 

Dobar kalkulator za dužinu trajanja putovanja. Ovdje.

Video – luke bez ljudi, to je preeeeimpresivno.

Kontejnerski brod umjesto luksuznog kruzera?

Samo da dobiješ dojam kako složeni softveri upravljaju kontejnerskim prometom i kako je to vrh