Jezik i estetika stripa poslužili su za “prevođenje” Biblije u medij stripa. A gdje je strip tu je i naš vrijedni suradnik Cmuk. 🙂
Priča o Davidu i Golijatu usjekla mi se u trajno sjećanje čim sam ju prvi put čuo na satu. Vjerojatno se svaki dječak barem jednom osjećao nemoćno poput Davida pred jačom siledžijom iz razreda ili ulice te maštao o danu kada će pred svima pobijediti nepoštenoga Golijata, vratiti mu milo za drago. Jedno sam vrijeme sve koji su bili jači od mene zamišljao kao Golijate i nestrpljivo čekao dan odmazde, kada ću nepoštenima vratiti svaku pretrpljenu bol.
Nisam ni na tren posumnjao u istinitost priče u kojoj mladi David rascopa glavu ogromnom Golijatu praćkom, spravom koja je među dječacima bila na dobrom i opasnom glasu. Srećom, u mom susjedstvu tijekom baratanja praćkom nijedna ljudska glava nije stradala, kamenje bi bilo upućeno, ali nespretno, pticama.
Priča o Davidu i Golijatu bila je slikovita i lako sam ju mogao smjestiti u svoje svakodnevne probleme (tko zna koliko je vršnjaka mene doživljavalo kao Golijata jer nisam bio oličenje uzornoga djeteta). I druge biblijske priče, kao što je prelazak Izraelaca preko Crvenoga mora i Abrahamovo žrtvovanje sina Izaka, brzo sam vizualizirao u glavi, u čemu su mi pomagale ilustracije iz udžbenika.
Mada su biblijske priče slikovite i lako pamtljive dok se slušaju ili samostalno čitaju, nije naodmet iste priče pročitati u formi slikovnice, bogato ilustrirane knjige ili stripa. Brojni su strip autori u kraćoj ili dužoj varijanti pokušali interpretirati biblijske priče. Brazilski umjetnik Sergio Cariello (1964.), renomirani strip autor koji je radio za magnate devete umjetnosti (Marvel, DC Comics, CrossGen Comics, Dynamite Entertainment), uspio je cijelu Bibliju sažeti na gotovo 750 stranica, stvorivši djelo Velika Biblija u stripu (Verbum, 2019.) što je prvotno objavljena 2010. godine (u izvorniku Action Bible).
Cariello je pohađao The Kubert School koju je osnovao slavni strip autor Joe Kubert (1926-2012.) sa suprugom Muriel 1976. godine. Vidljiv je Kubertov utjecaj na Cariella koji posjeduje sličan stil crtanja.
Crtež je krcat korisnim detaljima, ali nikada ne prelazi u kič. Cariello je, pokazalo se, dorastao obimnom poslu kao što je prebacivanje Biblije u formu stripa. Prvih 520 stranica čine knjige iz Staroga zavjeta (događaji iz Knjige Postanka prostiru se do 110. stranice), a preostalih 220 stranica čine knjige iz Novoga zavjeta (četiri Evanđelja, apostolske poslanice, Knjiga Otkrivanje…). Velika Biblija u stripu namijenjena je prvenstveno mlađim čitateljima koji tek postupno upoznaju Bibliju, ali će u njoj uživati i stariji čitatelji koji su otprije upoznati sa sadržajem Biblije, a rado bi ponovili gradivo proučavajući Cariellovo nadahnuto djelo. Sasvim je sigurno da će Biblija u stripu goditi pojedincima koji nisu veliki ljubitelji čitanja jer, stripovi u pravilu zahtijevaju manje vremena od čitatelja.
Umijeće sažimanja nije svima dano, ali Cariello sigurno vlada njime. Netko bi se pogubio stvarajući strip po opsežnoj knjizi kao što je Biblija. Cariello je, kombinirajući tekstualno i vizualno, uspio sažeti ogromnu priču s nemalim brojem protagonista i događaja koja započinje Knjigom Postanka, a završava Knjigom Otkrivanja koja je skraćena na svega tri table. Cariello nudi standardan prikaz Boga, bez prikazivanja lica (kao moćno biće u svjetlosti.
Nevjerojatan je pothvat Cariello započeo i uspješno priveo kraju. Istodobno je bio maštovit i originalan te vjeran tekstualnom predlošku. Cariellova Velika Biblija u stripu ne sadrži u sebi autorske intervencije i komentare, tek nekoliko stranica (516-519. i 736-739.) stvoreno je na izvanbiblijskim spisima. Cariello nije izbacivao važne dijelove niti je otezao s objašnjenjima, zbog čega je uspio održavati dinamiku u pripovijedanju. Poput Ilustrirane Biblije za djecu (i sličnih edicija), Biblija u stripu obiluje dojmljivim crtežima kojima se prikazuju brojni ratovi koje je izraelski narod vodio kroz povijest, spletke i prevrati te karakterne mijene ključnih likova.
Cariello je zorno predočio i glavne i sporedne likove, stvorivši bogatu galeriju osebujnih karaktera – prikazuje naivne (Adam i Eva), one koji su bili prezreni od ljudi (carinici), pobožne koji su bez obzira na sve kušnje sačuvali čvrstu vjeru (Job), blagoslovljene, odmetnute, proklete (Kajin), vjerne, tašte te ponizne pojedince koji su zastranili pa se vratili na pravi put, grešnike koji se nisu bojali Boga pa skončali u mukama, nesavršene vladare koji su nastojali biti bolji ljudi (kralj David), osvajače koji su bezobzirno nametali svoju volju, zavodljive ljepotice pred kojima je teško biti ravnodušan (Delila), vladare kojima je dana nesvakidašnja mudrost (Salomon), proroke čija su upozorenja ljudi uredno ismijavali i zanemarivali (Ilija, Elizej, Jeremija, Ezekiel…). U Starom Zavjetu idolopoklonstvo i nemoral bili su česte pojave, zastranili bi ljudi i ne bi se pridržavali Božjih zakona, što bi im se prije ili kasnije obilo o glavu.
U Novom zavjetu opisuje se Isusov život i djelovanje (čudesa, propovijedi i prispodobe koje mnogi nisu isprve razumjeli), Isusova smrt te događaji koji su uslijedili nakon Isusove smrti. Kako je rastao Isusov ugled u narodu, tako se širio i krug neprijatelja među farizejima i moćnicima koji su u Isusu vidjeli prijetnju jer je otvoreno govorio baš o njima, licemjerima i prevrtljivcima. Kako se narod ne bi okrenuo protiv njih, moćnici su ga morali ukloniti.
Cariello nije detaljno prikazivao mučenje Isusa, šokantni su dijelovi izbjegnuti i svedeni na minimum. Nisu zanemarene ni biblijske knjige koje slijede nakon Evanđelja, a u kojima se ukratko opisuje kako je dolazilo do osnivanja kršćanskih zajednica, kako se vijest počela širiti svijetom i s kojim su se izazovima suočavali prvi Isusovi učenici – Djela apostolska te poslanice koje su pisali apostoli (najviše je pažnje dano Pavlovim poslanicama).
Biblija u stripu prikazuje događaje kronološki, slijedi izvornik. Na početku poglavlja piše po kojoj je biblijskoj knjizi poglavlje nastalo, što će reći da se i čitatelji početnici, koji nisu pretjerano upućeni, lako mogu snaći. Preglednost je bitna odlika kada je riječ o opsežnim knjigama kao što je Biblija. Nekome će Biblija u stripu vjerojatno poslužiti kao kraći uvod u Bibliju, a nekome kao dodatna pripomoć u osobnom razmatranju Biblije.
Ova vrhunsko ilustrirana knjiga, o kojoj je za sada malotko pisao, sigurno neće čitateljstvo omesti u korisnom istraživanju biblijskih priča.
