Na novim popisima lektire strip ne kotira dobro, situacija se nije promijenila ni za pedalj. Gotovo pa ga nema.

Na popisima je bila (i ostala) samo Durica Ivice Bednjanca. Ispada da je Durica jedini strip prigodan za djecu i mlade. Ne bih se žalio da je netko na popis uvrstio Osmoškolce, još jedan serijal Ivice Bednjanca, Zlatku Krešimira Zimonića ili Borovnicu Darka Macana. Učitelji i knjižničari nisu stripu dali zeleno svjetlo, a koji su razlozi tome, možemo samo nagađati naveliko i naširoko. Nemar? Neznanje? Odbojnost prema stripovima?

Ponuda dječjih stripova raznovrsna je i neprestance raste. Stripovi su, znaju svi, prisutni u knjižnicama i knjižarama, a mogu se čitati i u časopisima za djecu i mlade. Nedavno je objavljena zbirka Boduljko i Žbunika (Strip-Agent, 2019.) crtača Darko Kreč i književnice Jadranke Čunčić-Bandov – ovaj serijal postoji više od dvadeset godina. Najprije je objavljivan u časopisu Zvrk, a sada izlazi u časopisu Prvi izbor.

Vrijedna Fibra

Izdavačka kuća Fibra sve veću pažnju posvećuje dječjim stripovima pa tako možemo uživati u naslovima kao što su Veliki zli lisac (po stripu je kasnije napravljen animirani film) te strip serijalu Hilda (i ovaj je strip nedavno ekraniziran, Netflix je zaslužan za stvaranje animiranoga filma). Popisu stripova za djecu i mlade možemo pribrojiti serijal Calvin i Hobbes Billa Wattersona, a tom popisu valja pribrojiti i serijal Višnjin dnevnik (Fibra, 2019.). Za scenarij je zaslužan Joris Chamblain, dok crtež i kolor potpisuje Aurélie Neyret.

Za sada su objavljene dvije priče (od postojećih pet), Kameni zoološki vrt i Tajna Hektorove knjige. Prve reakcije u mom slučaju nisu bile najbolje. Kada sam počeo čitati priču Kameni zoološki vrt, dobio sam dojam da je riječ o bogato ilustriranoj knjizi jer, prve stranice nisu bile u klasičnoj formi stripa, bez kvadrata i oblačića. Ali uskoro se uspostavilo da sam debelo u krivu. Prvih nekoliko stranica namjerno je napravljeno u formi dnevnika jer ipak je, kao što naslov serijala kaže, riječ o dnevničkim zapisima.

Glavna junakinja serijala Višnjin dnevnik je djevojčica Višnja Jakić koja odrasta u toplom i sigurnom okruženju. Ima deset i pol godina, uredno vodi dnevnik u koji zapisuje svakodnevne događaje i htjela bi postati književnica. Korisne savjete vezane uz proces pisanja pružila joj je susjeda Vrtlarić, književnica koja je nekim ljudima pomalo čudna zbog načina oblačenja. Višnji gospođa Vrtlarić nije nimalo čudna, zna ona dobro zašto je drugačija od omanje sredine u kojoj se svi znaju. Dobro, gotovo svi.

Poput Hilde (iz serijala Hilda), Višnja živi samo s majkom. U dobrom su odnosu, imaju povjerenja jedna u drugu, nema konfliktnih situacija, vlada idila. Osim što rado piše, Višnja uživa u ulozi detektivke. Posvećena je rješavanju misterioznih slučajeva. U priči Kameni zoološki vrt zamjećuje starijega čovjeka, uz pomoć najboljih prijateljica (Lena i Erika) nastoji ga pratiti i saznati zašto je stalno prekriven bojom te gdje svaki put netragom nestane. Uporna u svojoj istrazi, Višnja će štošta otkriti…

U priči Tajna Hektorove knjige Višnju muče što su ljetni praznici prazni. Ne događa se ništa posebno. Lena i Erika su na ljetovanju, ali Višnja naiđe na novu misterioznu osobu. Ovaj put joj je interesantna starica koja svaki tjedan u isto vrijeme sjeda u autobus. Starica uz sebe ima knjigu koju čuva i koja joj, pretpostavlja Višnja, zato puno znači. Ispada da je gospođa bivša knjižničarka koja uvijek posuđuje jednu te istu knjigu. Višnju kopka zašto, želi saznati razlog. Započinje istragu, ali pritom zanemaruje voljene osobe…

Misteriji na sve strane

Pretjerana će znatiželja uzornu Višnju uvaliti u nevolje. Narušit će se izgrađeno povjerenje između Višnje i njezine majke, a nešto kasnije će se poremetiti odnosi između Višnje i njezinih najboljih prijateljica. Višnja nije nemirni vražićak ili vječna buntovnica kao Calvin koji rado besposličari i stvara nevolju za nevoljom, niti je svadljiva kao Durica ili Borovnica. Višnja iskazuje zahvalnost i ljubav prema brižnoj majci, ali i ona katkad pobrka prioritete, nenamjerno zakuha neugodne situacije iz kojih nije lako izaći bez posljedica.

Miroljubiva je i nesklona konfliktima, ne pokazuje interes za pravljenjem zavjera i tračeva, ali nije Višnja savršena, i ona nevoljko mora štošta naučiti iz svojih pogrešaka. A upravo su takve pouke, koje nastaju iz osobnih grešaka, dobre i korisne. Tako kažu upućeni, oni koji otvoreno priznaju svoje pogreške.

Osim što ima elemente kriminalističke književnosti (misteriozni slučaj koji se mora riješiti), serijal Višnjin dnevnik ujedno progovara o osnovnim temama kao što su važnost prijateljstva i međuljudsko povjerenje. Zanimljivo je to štivo puno neizvjesnosti i toplih, nenametljivih pouka, serijal prigodan za izbornu lektiru mada se ne nalazi na popisu lektire.

Učitelj(ica) će, toplo se nadam, dozvoliti čitanje stripova u sklopu lektire, posebice u vremenima kada se na sav glas govori o važnosti čitanja. Ne pronalazim nijedan valjan razlog zašto netko ne bi Višnjin dnevnik pročitao i preporučio ga ostatku razreda.