Neke se stvari u školi nikada ne mijenjaju kada je riječ o lektiri. Prolaze godine, desetljeća i stoljeća, ali djeca još uvijek rado čitaju bajke i basne. Basne su tako zanimljive i rado čitane među djecom koja žive u 21. stoljeću, baš kao što su vjerojatno bile rado čitane prije stotinjak i više godina.

Više je razloga zašto su basne mnogima dobre priče, a dovoljno je za početak navesti dva: 1. Djeca vole priče u kojima su likovi životinje. 2. Djeca vole kratke priče, a basne su pretežno kratke, pročitaju se u trenu.

Eh, da je lako…

Naročito su kratke Ezopove basne koje se čitaju u trećem razredu osnovne škole. Jedino što djeci ponekad predstavlja problem tijekom čitanja basni jest slikovita pouka koja je ponekad skrivena. Da bi se shvatilo što je Ezop htio reći čitateljstvu, potrebno je čitati s razumijevanje, a do te vještine ne dolazi se lako! Umjeti čitati između redaka još je jedno korisno umijeće koje se stječe s vremenom, kako se razvijaju čitateljske navike.

Nešto kasnije dođu na red duže, kompleksnije basne koje iziskuju više vremena i razmišljanja. Ne bi bilo loše kada bi svaki srednjoškolac pročitao Orwellovu Životinjsku farmu, čisto da si osvijeste kako su u svakom društvu nađu jednakiji među jednakima.

U knjizi Zašto (ne) volim basne (Knjiga u centru, 2019.) Zoran Pongrašić je, uz obilatu uporabu humora, ukazao na neke nelogičnosti što se kriju u basnama, a Ezopove basne je na drugačiji način obradila Silvija Šesto u knjizi Zezopove basne (Semafora, 2019.). Zezop? Je li to neki zeznuti ili uvrnuti Ezop kojega se valja kloniti jer stalno zuri ili zijeva? Ma ne, već je riječ o pričama u kojima se isprepliću zezanje i Ezopove basne!

Silvija Šesto prilagodila je novim generacijama Ezopove basne koje su valjda čitali i naši šukundedeki i šukunbabeki. Sadržaj i poanta ostali su isti u reinterpretacijama Silvije Šesto – i u njezinim su obradama glavni likovi životinje koje imaju ljudske osobine. Govori se o skromnosti, čestitosti, sreći, ponosu, razumnosti, prijateljstvu i slabostima, samo je Šesto upotrijebila nešto drugačiji, moderniji pristup. Životinje su u pričama dobile domaća imena pa tako upoznajemo zeca Peru, mravicu Slavicu, gavrana Miru, a imamo i riječi koje su suvremene i nisu se koristile u doba Ezopa…

Nakon basne Silvija Šesto nudi standardne pouke koje dolaze uz basnu, onakve kakve se redovno pišu (i prepisuju!) u lektirne bilježnice, a nakon toga slijedi autoričina zez pouka koja je nešto duža, štosnija i osobnija. U zez pouci autorica komentira sadržaj basne, a ujedno i daje savjete čitateljima koji će jednom odrasti i proživjeti neke basne na vlastitoj koži.

Zez pouka redovno bude duhovit poučak o čovječjoj naravi pa tako nakon basne Gavran i lisica (o kojoj naivni gavran ispusti sir pa se njime osladi lukava lija), autorica poručuje: „Umiljavate li se učiteljici da biste dobili bolju ocjenu, to vam je isto kao što je lisica radila da se dočepa sira. No učiteljice na nastavu ne nose sireve, a i nisu sve učiteljice sklone lažnoj hvali iliti laskanju. Bolje se vi klonite takvih postupaka i papajte sir u miru.“ (17.)

Prilagodba za 21. stoljeće

Zbirka Zezopove basne, koja se sastoji od redizajniranih basni, možemo opisati kao basne koje su i istodobno klasične i moderne, prilagođene za klince koji žive u 21. stoljeću. Autorica je osuvremenila priče, prilagodila ih novim naraštajima. Iste su promjene potrebne i dobrodošle u procesima učenja i poučavanja – svaka primjerena prilagodba i promjena tehnike može polučiti dodatne izvrsne rezultate.

Zbirka Zezopove basne ima u sebi 31 priču i baš svaka je ilustrirana. Za ilustracije se pobrinuo Grgur Šesto (1993.) koji se ilustracijom doslovno bavi od malih nogu, bez zezanja! Naime, Grgur je još kao osnovnoškolac, u nižim razredima osnovne škole, ilustrirao knjigu Bum Tomica.

Zezopove basne Silvije Šesto duže su od Ezopovih basni. Opet, nit’ su zeznuto debele, nit’ su zaribano masne, al’ su zato šaljive i slasne! Kod staroga Ezopa možda nema toliko zezanja i suvremenih pouka koje nam nudi autorica, no to ne znači da su smrtno ozbiljne.

Još nisam čuo da je netko umro od dosade čitajući Ezopa ili Zezopa! A vi?