Ok, gledamo ih u toliko filmova znanstvene-fantastike, ali sada se sve doista počelo i ostvarivati. Svijet prepun umjetne inteligencije koja mijenja ulogu naših ruku trebamo dočekati spremni. Ili ga i sami stvarati.
Umjetna inteligencija (Artificial Intelligence AI) je danas velika priča – i to u svim varijantama od horora do utopijske nirvane. Hoće li nas opaki roboti pokretani s AI -em istrijebiti ili će nam omogućiti da mi fino ležimo po kafićima ili na plaži dok oni rade za nas – predmet je žestokih svađa najpametnijih ljudi koji trenutno hodaju zemljom. No bilo bi lukavo znati o čemu se tu uopće radi pa idemo redom…
Što je uopće umjetna inteligencija ? Ukratko, radi se o dijelu računalne znanosti koja pokušava programirati računala kako bi njihovi odgovori bili čim sličniji ljudskoj inteligenciji. Radi se o idejama koje su nastale davne 1956. godine, a osmislio ih je profesor John Mc Charty sa sveučilišta Dartmoutn – no tek su u posljednjih desetak godina doživjele pravu eksploziju primjena zbog razvoja opreme i algoritama koji omogućavaju široku upotrebljivost u raznim ljudskim djelatnostima.
No ne samo primjenu nego (možda i po prvi puta u povijesti) mogućnost da praktično svi sudjeluju u njenom razvoju. Većina istraživanja kao i kreiranog programskog koda je javno dostupna, postoje tisuće sati besplatne edukacije, a kako je bit strojnog učenja raspoloživost velikih količina podataka – svi su pozvani. To je prilika koju ne treba propustiti.
AI osim „ozbiljnih“ primjena u medicini ili tehnologiji, može biti zabavna – evo jednog sjajnog primjera – Woogie – mali prijatelja iz „vanjskog svemira“ koji objedinjava sve ključne elemente umjetne inteligencija – prepoznavanje govora, njegovo razumijevanje i sposobnost „razgovora“ s vlasnikom:
Žalosni ste, prijatelji su vas naljutili, pali ste u depresiju – bez brige tu je Woebot, vaš duhovni asistent koji će pomoći da se bolje osjećate. On se nikad ne ljuti, uvijek je dostupan i uvijek pomaže 😊 – nije šala, istraživanja sa sveučilišta Stanford doista pokazuju da je koristan:
Učenje je složen proces. Ljudima treba dobrih 15-20 godina učenja da bi bili spremni za pristojan život u modernom svijetu. Ključna sposobnost sustava baziranih na umjetnoj inteligenciji je sposobnost puno bržeg učenja u odnosu na nas – naše godine mogu u velikom broju slučajeva biti pretvorene u dane ili čak sate.
Evo lijepog primjera – uz korištenje kamere na računalu možemo kroz zabavni eksperiment demonstrirati prepoznavanje raznih gesti i povezati ih s odgovarajućim akcijama:
https://teachablemachine.withgoogle.com/
Prepoznavanje oblika nije baš tako jednostavno. A prepoznavanje 3D objekata na osnovi 2D skice – još kompliciranije. Mi možemo prepoznati neki predmet samo na osnovu vrlo jednostavne skice (ljudi spremno percipiraju strukturu bez svjesnog razmišljanja – kako to radimo nije do kraja jasno).
No ni AI više nije loš, pogledajte kako on iz jednostavnih skica ili škrabotina prepoznaje predmete.
U osnovi svakog sustava baziranog na umjetnoj inteligenciji sakriva se sposobnost obrade velike količine podataka kroz proces strojnog učenja. Lijepo se kaže – ljudi uče putem prošlih iskustava, računala uče iz prikupljenih podataka. Za početak odličan tečaj strojnog učenja za odlikaše (ili samo znatiželjne) 😊.
A gdje je tu pamet, pitate se. Odgovor leži u magičnim umjetnim neuronskim mrežama ( ANN -Artificial Neural Networks). Neuronske mreže nisu algoritmi već sustavi koji izvršavanje zadataka rješavaju razmatranjem primjera – „uče“, općenito bez programiranja bilo kojeg pravila specifičnog za taj zadatak.
Najlakši primjer za razumijevanje je prepoznavanje slika. Načela su ista kao i kod malog djeteta – pokažemo mu recimo patkicu i onda mu ponavljamo riječ patkica ( ili putkica čime samo kompliciramo učenje 😊) dok dijete ne asocira riječ patkica s predmetom patkica. Strojno učenje kojem je svrha prepoznavanje oblika radi posve istovjetno, no mnogo brže i rezultat je u velikom broju slučajeva bitno bolje strojno prepoznavanje nego ljudsko.
Mi jednostavno nemamo ni vremena ni živaca gledati milijune slika raznih patkica da bi ih baš sve prepoznali. AI se nikad ne umara…
Svaka priča ima i svoj kraj, pa eto za kraj ove epizode o AI-u, malo zabave – evo nekoliko simpatičnih (ali i vrlo pametnih) AI robotića.
