Iz parkova se može toliko više dobiti i bez nekih velikih zahvata, samo s malo volje, mašte i nekoliko trikova. Parkovi su pravi poligon za buduće znanstvenike!
Park asocira na dječju igru, smijeh i zabavu. Postoje razni parkovi, neki su više, a neki manje stimulativni. Dječja igrališta u gradskim sredinama usmjerena su na razvoj važnih motoričkih vještina, a sve više imamo i zanimljivih senzornih parkova.
Danas postoje strogi propisi koji definiraju uređenje dječjih igrališta, a sve u cilju osiguranja sigurnosti. Naravno, sigurnost je izuzetno bitna, ali mislim da ponekad mrvicu pretjerujemo u zaštiti djece.
Ponekad im oduzimamo mogućnost da padnu i da nauče padati…
U nastavku ću iznijeti nekoliko ideja za stvaranje vašeg malog znanstvenog parka čiji sadržaji ne moraju imati sigurnosne certifikate, ali mogu biti jako zabavni…
Znanstveni park nije usmjeren samo na motoričke vještine, nego i na mnoge druge poput razvoja logičkog mišljenja, kreativnosti i poticanja interesa za učenje i istraživanje.
Znanstveni park možete napraviti na vašem balkonu, terasi ili dvorištu. Ovisno o prostoru kojeg imate na raspolaganju, podijelite ga na više dijelova; znanstveni, centar za pokuse, senzorni…
Ideja: iz(g)radite vodeni mlin!
Uzmite veliku ploču (može biti drvena ili od nekog drugog materijala) pa na nju pričvrstite stare cijevi različitih oblika kroz koje možete ulijevati vodu koja će svojom snagom pokretati improvizirani vodeni mlin koji postavljate na dno ploče. Ispod stavite posudu kako bi se voda mogla ponovno iskoristiti za pokretanje mlina.
Izrađujte ga s djetetom, neka pomaže u svim fazama izrade. Nakon što je gotovo istražujte kako se pokreće, koja količina vode je potrebna za njegovo pokretanje. Istražite za što se koristi i čemu služi. Možda postoji vodeni mlin u vašoj okolici kojeg možete posjetiti, pogledati i dobiti nove ideje.
Izradite i vjetrenjaču koristeći lakše materijale koji će se moći pokretati i na slabijem vjetru. Pokušajte izraditi i vjetrokaz. Dovoljno je drveni štap ubosti u zemlju, a na gornji dio pričvrstiti strelicu koja će biti fleksibilna za okretanje u svim smjerovima te će pokazivati smjer vjetra. Super poticaj za učenje o vjetrovima i njihovim nazivima!
U znanstveni dio dobro će se uklopiti i sunčani sat. Potreban je štap i oznake na tlu kako bi mogli pratiti doba dana pomoću sunca.
Ideja: izrada raznih brodova!
Ako imate mjesta za dječji bazen (može to biti i posuda s vodom), pokušajte napraviti brod od različitih materijala. Nemojte djeci davati gotova rješenja. Neka istražuju koji materijali plove, a koji ne.
Važno je da sami shvate razmišljajući, eksperimentirajući te metodom pokušaja i pogreške. Neka sami grade znanje, stvaraju svoje pretpostavke i po potrebi ih mijenjaju i unaprijeđuju.
Bitan je sam tijek izrade i stvaranja znanja, a manje je važan rezultat (koji je često nama odraslima važan).
Pomoć možete potražiti u knjigama, enciklopedijama i internetu, time učite djecu pretraživati različite izvore znanja (a tako možete dobiti i malo više vremena za sebe).
Ideja: djeca – znanstvenici i razni pokusi
Centar za pokuse može biti posebno zanimljiv jer su djeca prirodni istraživači, mali znanstvenici koji uživaju izvodeći pokuse. Mnogobrojni su pokusi koje možete isprobati, a u nastavku ću dati ideje za nekoliko…
Kako nastaje kiša
Kako nastaje kiša možete vidjeti tako da u čašu ulijete dvije trećine vode, a na vrh stavite pjenu za brijanje. Kapaljkom u čašu kapate vodu u koju ste dodali plavu boju (ako želite žutu kišu, dodajte žutu boju). Kada se u pjeni za brijanje (koja predstavlja oblak) nakupi velika količina vode, ona prolazi kroz pjenu, ulijeva se u vodu i simulira kišne kapi.
Izrada vlastitog vulkana
Vulkani su atraktivni, a zamislite da aktivirate vlastiti vulkan. Potrebna vam je mala posuda, soda bikarbona, deterdžent, ocat i plastelin. Na dno stavite posudu, a na posudu plastelin modeliran u obliku vulkana. Uspite nekoliko žlica sode bikarbone i nekoliko kapi deterdženta. Ulijevanjem octa vulkan će se aktivirati i izazvat ćete erupciju vulkana i oduševljenja.
Simulacija vulkana
Tornado je još jedna prirodna pojava koju možete simulirati. U staklenku uspite tri četvrtine vode, boju za kolače, nekoliko kapljica deterđenta te ju zatvorite. Okretanjem posude stvorit će se vrtlog poput tornada.
Navedeni pokusi potiču kod djece (i odraslih) želju za učenjem o prirodnim pojavama i fenomenima, tako da se opremite enciklopedijama koje će biti poticaj za daljnje istraživanje.
Kao što sam ranije navela, važno je opušteno uživati u aktivnostima, sjetite se da nije važan rezultat, nego sam tijek istraživanja.
Ako djetetu date čavliće za izradu vodenog mlina ili vjetrenjače, možda će se udariti, ali će naučiti kako biti oprezan, kako se čuvati. To je važan dio učenja jer to je naposljetku i dio života.
Nemojte im oduzeti mogućnost da se udare, padnu, da uče o svojim granicama i mogućnostima te kako sami sebe čuvati i zaštititi. To je dio odrastanja koji je potreban svakom djetetu…
